Međunarodni sud odredio rokove u kojima će Hrvatska i SRJ podnijeti svoje pismene podneske u trećem slučaju "balkanskog genocida" pred najvišom pravnom instancom na svijetu


Međunarodni sud u Hagu, najviša pravna instanca UN koja rješava sporove između država, odredio je rokove u kojima će strane u slučaju "Hrvatska protiv SR Jugoslavije" podnijeti svoje "memorijale" i "kontra-memorijale." Hrvatska treba do 14. ožujka 2000. dostaviti sudu detaljno pismeno obrazloženje optužbi da je SR Jugoslavija – u razdoblju od 1991. do 1995. - prekršila Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Nakon toga, SRJ će imati šest mjeseci – do 14. rujna 2000. - da pismeno odgovori na hrvatske optužbe i, eventualno, iznese svoje protiv-optužbe. Navedeni rokovi su, kako je priopćeno u Haagu, određeni u dogovoru sa stranama u sporu, čiji su se predstavnici početkom ovog tjedna sastali sa predsjednikom Međunarodnog suda, američkim sucem Schwebelom.

Određivanjem rokova za dostavljanje "memorijala" otvorena je pismena faza postupka po zahtjevu koji je Hrvatska 2. srpnja ove godine podnijela Međunarodnom sudu. U tom se zahtjevu ("aplikaciji") traži se proglašavanje SRJ odgovornom za genocid koji je, tvrdi Hrvatska, izvršen na njenom teritoriju u razdoblju od 1991. do 1995. godine, te da se Jugoslavija obaveže na plaćanje ratnih reparacija, to jest da u visini koju odredi sud nadoknadi štetu koja je nanijeta građanima i njihovoj imovini, kao i hrvatskoj ekonomiji i prirodnom okolišu.

Hrvatska optužuje SR Jugoslaviju za "dvije faze etničkog čišćenja." Prvu su fazu, navodi se u zahtjevu Hrvatske, vojne, policijske i paravojne snage pod izravnom kontrolom SRJ počinile 1991. napadajući i protjerujući hrvatske građane iz regije Knina, Istočne i Zapadne Slavonije i Dalmacije. A kada je u kolovozu 1995. Hrvatska ponovno uspostavila vlast nad tim područjima, Jugoslavija se, tvrdi podnositelj zahtjeva, angažirala u "drugoj fazi etničkog čišćenja", time što je "upućivala, ohrabrivala i tjerala hrvatske građane srpske nacionalnosti da se evakuiraju iz područja Knina".

Ovo je, inače, treći slučaj "balkanskog genocida" pred najvišim svjetskim sudom. Postupak protiv SRJ zbog kršenja Konvencije o genocidu je još 1993. pred istim sudom pokrenula i Bosna i Hercegovina, na što je SRJ odgovorila svojom protu-tužbom, takođe za genocid. Kako je pismena faza u tom postupku već okončana, očekuje se skoro zakazivanje javne rasprave o genocidu (ili genocidima) u Bosni. Ta faza postupka bi mogla započeti u prvoj polovini sljedeće godine. U međuvremenu, do 5. siječnja 2000., SRJ treba podnijeti čak 8 "memorijala" protiv isto toliko zemalja članica NATO-a - Belgije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Portugala i Velike Britanije - koje je u travnju ove godine optužila da su, kampanjom zračnih udara - prekršili Konvenciju o genocidu. Jugoslavija je za to optužila još dvije zemlje - SAD i Španjolski - ali je sud u prethodnom postupku utvrdio da nema nadležnost u njihovim slučajevima. Pristupajući Konvenciji o genocidu te zemlje su, naime, stavile rezervu na njen član IX, kojim strane potpisnice prihvaćaju da će eventualne sporove oko njenog tumačenja, primjene ili poštivanja rješavati pred Međunarodnim sudom. I Hrvatska i SRJ su članice Konvencije o genocidu i nisu stavile rezervu na njen član IX, to znači da prihvaćaju nadležnost Međunarodnog suda, što je preduvjet za pokretanje postupka.

Dijeljenje sadržaja