Pogled iz Vašingtona

Nakon podizanja optužnice protiv Slobodana Miloševića i četvorice pripadnika najužeg političkog, vojnog i policijskog aparata, Srbija se našla u istorijski novoj situaciji: Milošević je prvi aktuelni šef jedne države optužen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti i to je - kako kaže šefica američke diplomatije Medlin Olbrajt (Madeleine Albrigh) - snažna poruka i međunarodnoj ,i prije svega srpskoj, javnosti da je riječ o jednom režimu izvan zakona čije održavanje na vlasti znači produženu izolaciju i zaostajanje Srbije za odmaklim evropskim tokovima.

Gospođa Olbrajt je - u razgovoru s novinarima ,zajedno sa svojim gostom kanadskim ministrom inostranih poslova Lojdom Aksvortijem (LLoyd Axworthy) - rekla kako podizanje optužnice od strane Tribunala, kao dijela sistema Ujedinjenih nacija, pojačava međunarodnu izolaciju Srbije i potvrđuje da je intervencija NATO opravdano reagovanje na teške zločine Miloševićevog režima na Kosovu.

"Vrlo je teško zamisliti kako će Srbija ići u budućnost u situaciji bez presedana da ima lidera koji je optužen od Tribunala za ratne zločine prvi put u istoriji" - izjavila je Olbrajtova.

Aksvorti je - nakon šefova diplomatija Velike Britanije, Njemačke i Grčke - četvrti ministar vanjskih poslova NATO koji je za proteklih nedjelju dana posjetio Vašington. To je, kako se ovdje naglašava, dio sistematskih "priprema za uspjeh" vojne intervencije u Srbiji. U okviru saveza postoji snažno jedinstvo u riješenosti da se kampanja vazdušnih udara nastavi i pojačava sve do postizanja ciljeva intervencije: srpskog povlačenja s Kosova i povratka prognanih Albanaca pod zaštitom međunarodnih snaga u čijoj će osnovi biti NATO.

Saveznici su, takođe, saglasni da se uporno nastave nastojanja i na vojnom i na diplomatskom planu. Želja je da se dođe do rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o političkom rješenju u okviru pet postavljenih uslova NATO. Da li je diplomatsko rješenje još moguće nakon što je podignuta optužnica za ratne zločine protiv najvišeg rukovodstva Srbije?

Vašington zaključuje da to, prije svega. zavisi - od same Srbije. Njene vođe znaju šta moraju da učine za obustavu bombardovanja a narod će sam morati da odluči: hoće li i dalje pristajati da sudbinu Srbije prepušta ličnostima optuženim za neka od najtežih zlodjela u novijoj istoriji.

Nasuprot bojaznima da bi optužnica mogla usporiti rasplet u Srbiji, Olbrajtova kaže da - onda kad Srbi shvate u kakvu ih izolaciju vodi režim stavljen van zakona - taj rasplet može biti i ubrzan. Srbija će moći da se uključi u planirane zamašne projekte uključivanja Jugoistočne Evrope i u međunarodne integracije samo onda kad ispuni obaveze prema svijetu koje uključuju "izručenje optuženih za ratne zločine, ispunjavanje drugih Dejtonskih obaveza i obezbjeđenje autonomije i uvažavanja političkih i ljudskih prava Albanaca" - rekla je Olbrajtova u intervjuu za Nacionalni javni radio. Predsjednik Klinton (Clinton), koji se nalazi na jednodnevnom odmoru na Floridi, izjavio je kako će haška optužnica jasno staviti do znanja srpskom narodu ko je odgovoran za sadašnji sukob i ko ga produžava. On se, putem radija, obratio i albanskim izbjeglicama sa Kosova porukom u kojoj je, pored ostalog, rekao: "Vi ste napustili Kosovo s jednim ciljem: da se vratite u sigurnosti. Sjedinjene Države i njihovi NATO saveznici rade za isti cilj. To će potrajati. Ali s vašom snagom i našom riješenošću, nema sumnje kakav će biti ishod. Kampanja etničkog čišćenja na Kosovu će se okončati. Vi ćete se vratiti".

Kemal Kurspahić

Dijeljenje sadržaja