Vojislav Šešelj tvrdi da su četnički vojvoda Mirko Blagojević i SRS javno osuđivali proterivanje Muslimana i rušenje verskih objekata u Bijeljini, a odgovornost za ubistva i pljačke prebacuje na paravojne formacije Željka Ražnatovića Arkana i Ljubiše Savića Mauzera


U unakrsnom ispitivanju bivšeg bijeljinskog policajca koji je svedočio pod pseudonimom VS 1035, Vojislav Šešelj je danas tvrdio da se u aprilu 1992. godine u tom gradu nisu sukobili Srbi i Muslimani, već "oni koji su želeli da očuvaju Jugoslaviju i oni koji su se zalagali za nezavisnu BiH". Među onima koji su želeli očuvanje Jugoslavije, ukazao je Šešelj, je pored Srba bilo i dosta bijeljinskih Muslimana i Hrvata. Insistirao je na toj liniji ispitivanja uprkos upozorenju sudije Harhofa/Harhoff da mu se "ne sudi zbog izbijanja sukoba, već zbog zločina za koje je optužen".

Zločine počinjene 1992. godine u Bijeljini Šešelj je pripisao Arkanovoj Srpskoj dobrovoljačkoj gardi i Srpskoj nacionalnoj gardi koju je vodio Ljubiša Savić Mauzer. Citirao je dokument ministarstva unutrašnjih poslova Srpske Republike BIH iz avgusta 1992. godine u kojem se kao glavni nosioci "kriminalnih i zločinačkih aktivnosti" na području Bijeljine navode Arkanovi "Tigrovi", "Crvene beretke" kapetana Dragana i druge paravojne grupe vođene "pljačkaškim motivima." Među pomenutim grupama, ukazao je Šešelj, nema dobrovoljaca SRS ili četnika. Ni ovom prilikom nije propustio da primeti kako je Mauzer kasnije pristupio Đinđićevoj Demokratskoj stranci i kako je, "posle puča Biljane Plavšić" postavljen za šefa policije Republike Srpske.

Budući da je svedok u jučerašnjem glavnom ispitivanju za Mirka Blagojevića, osnivača i predsednika lokalnog odbora SRS, rekao da je "kriminalac", Šešelj je danas nastojao da odbrani lik i delo svog sledbenika, kojem je 1993. godine dodelio zvanje četničkog vojvode. Tvrdio je da je u Bijeljini 1992. godine Blagojević vodio jedinicu Teritorijalne odbrane a ne dobrovoljce SRS, da se "javno suprotstavljao proterivanju Muslimana" i da "nije kriminalac" pošto nikada ni za šta nije osuđen. Svedok je, međutim, ostao pri tome da je Blagojević i pre rata imao grupu naoružanih ljudi koji su obezbeđivali razne lokale, da nikada nije čuo za navodne osude proterivanja Muslimana, a da je podatke o Blagojevićevom učešću u kriminalnim radnjama u evropskim zemljama dobio od kriminalističke policije koja je vršila redovne istrage o svim osnivačima političkih partija.

Suđenje lideru srpskih radikala, optuženom za zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i Bosni i Hercegovini, biće nastavljano u utorak 3. februara iskazima novih svedoka optužbe.

Dijeljenje sadržaja