Konferencija za novinare u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju

Prvi predsjednik Tribunala odlazi početkom 2000. Tribunal nije skrivao informacije o srpskim žrtvama na Kosovu. Zagreb još nije zvanično izvijestio Tribunal o prijedlogu da se pitanje nadležnosti nad operacijom Oluja iznese pred Međunarodni sud. Pretresno vijeće III u posjeti BiH

Prvi predsjednik Haškog tribunala, Italijan Antonio Kaseze/Cassese najavio je da će dati ostavku na dužnost suca kako bi nastavio akademske aktivnosti na sveučilištu u Firenci, izvijestio je danas glasnogovornik tribunala Kristijan Šartije/Christian Chartier.

Sudac Cassese, čiji je mandat trebao isteći 17. novembra 2001. ostat će u Tribunalu do 1. februara 2000. kad će, kako predviđa, biti zaključen postupak "Kupreškić i ostali" u kojem je on predsjedavajući sudac. Predsjednica Tribunala Gabriel Kerk Mekdonald/Gabrielle Kirk McDonald zatražila je od Vijeća Sigurnosti UN da imenuje suca koji će zamijeniti Cassesea do kraja njegova mandata - kao što je Vijeće sigurnosti nedavno učinilo i u slučaju same McDonaldove.

Cassese je bio prvi predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, i na toj je dužnosti odslužio dva dvogodišnja mandata – od novembra 1993. do novembra 1997.

U pogledu istraga Tribunala o zločinima na Kosovu, glasnogovornik Tužiteljstva Pol Rizli/Paul Risley je danas izjavio da Vijeće sigurnosti UN upravo raspravlja o tome, te da će nastaviti analizirati djelovanje UN i Tribunala u toj regiji, posebno u svjetlu prigovora Rusije (a također i srpskih medija) da su autopsije srpskih žrtava u Lapušnici izvođene neprofesionalno. "KFOR je osiguravao tu lokaciju, a austrijski i islandski forenzičari su je ljetos pregledali, ali nisu mogli identificirati 11 tijela koja su tamo pronašli jer nije bilo lokalnih stanovnika koji bi potvrdili identitet žrtava", rekao je Risley. "K tome, tijela su bila na više mjesta i bilo je teško utvrditi jesu li sve žrtve stradale istovremeno, no naša se istraga nastavlja", naglasio je Risley odbacujući optužbe da su informacije o srpskim žrtvama skrivane.

Na upit o tome je li Tribunal upoznat s tzv. Bijelom knjigom o suradnji koju je Hrvatska najavila poslati Tribunalu, te s prijedlogom njezina ministra pravosuđa da o pitanju nadležnosti Tribunala nad operacijom Oluja mišljenje da i Međunarodni sud u Haagu (ICJ), kao i sa tvrdnjom ministra da se u Hrvatskoj već sudilo počiniteljima zločina počinjenih tokom te operacije, glasnogovornik tužitelja Paul Risly odgovara kako u posljednje vrijeme hrvatski ambasador nije bio u kontaktu s Uredom tužitelja. Prema Šartijeu, najavljena Bijela knjiga i navedeni prijedlozi Zagreba još nisu stigli do Tribunala. Šartije je dodao da je Tribunal svjestan da su u Hrvatskoj pokrenuti neki postupci ali da nije siguran da li se oni odnose na zločine za koje je nadležan Tribunal.

Suci Haškog tribunala Ričard Mej/Richard May, Mohamed Benuna/Bennouna i Patrik/Patrick Robinson trenutno se nalaze u dvodnevnom neformalnom posjetu Sarajevu, na inicijativu Koalicije za međunarodnu pravdu. Oni su jučer razgovarali sa sucima lokalnih sudova te studentima i profesorima Pravnog fakulteta, a danas će se sastati s članovima Ustavnog suda BiH, kao i Udruženjima sudaca Federacije BiH te RS. Tim bi posjetom trebale biti ojačane veze između Tribunala i lokalnog pravosudnog sustava, napominje Šartije.

Nakon što su dva sudska vijeća poništila odluku Tajništva Tribunala o prekidu angažmana odvjetnika sedmorice bosanskih Hrvata, odnosno zaključila da se Tajništvo nije trebalo oslanjati na informacije iz medija jer su oni "često vrlo nepouzdan izvor informacija", glasnogovornik Tribunala napominje da se ta tvrdnja o medijima odnosi na ovaj specifični slučaj i da se mora čitati u tom kontekstu. "Mislim da je mudar sudski zaključak da vijesti iz medija mogu služiti samo kao prvi korak u odlučivanju o tako ozbiljnom potezu kao što je otkazivanje angažmana obrane", ocjenjuje Šartije.

Dijeljenje sadržaja