Luiz Arbur, odlazeća glavna tužiteljica Haškog tribunala, o eventualnoj optužnici protiv Tuđmana, istrazi nad operacijom Oluja, mogućoj predaji "Tute", planovima za podjelu Bosne i drugim "nezavršenim poslovima" koje prepušta svojoj nasljednici Karli del Ponte

Ako postoji optužnica protiv hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, ona se ne vodi pod brojem IT-99-35, kako su prije desetak dana objavili pojedini mediji. Odnosno, "ako postoji bilo kakva optužnica pod navedenim registarskim brojem, mogu vam reći da ona nije ta", izjavila je glavna tužiteljica Haškog tribunala, Luiz Arbur/Louise Arbour, u oproštajnom razgovoru sa izvještačima medija sa područja koje je u nadležnosti njenog tužiteljstva.

Preporučujući novinarima da "ništa ne pretpostavljaju", glavna tužiteljica je odbacila sugestiju kako bi optužnica protiv Tuđmana, u slučaju da postoji, morala da bude javna, kao što je bila u slučaju Slobodana Miloševića. "Odluke o tome hoće li optužnica biti tajna ili javna donose se u svakom slučaju zasebno, ovisno o našoj procjeni. Ako bih procijenila da imam partnera koji je voljan uhapsiti aktuelnog šefa države tokom nekog putovanja, optužnicu bih zadržala pod pečatom kako bih olakšala hapšenje ".

Na novinarsku opasku da se u završnoj riječi na suđenju Blaškiću tužiteljstvo dosta bavilo navodnom namjerom Tuđmana da s Miloševićem podjeli Bosnu, Arbour objašnjava kako su te postavke proizašle iz prikupljenog dokaznog materijala. "Predstavlja li sam sporazum Tuđmana i Miloševića da dijele Bosnu ratni zločin - to je vrlo interesantno pitanje. To samo po sebi nije zločinačko, mada nije ni hvale vrijedno djelo", zaključuje Arbour: "Pitanje je, međutim, kojim se sredstvima takav dogovor pokušao provesti. Tu se može otkriti da je bilo zločinačkih aktivnosti. U svrhu utvrđivanja Blaškićeve krivnje, dokazi su pokazali da je on radio u takvom kontekstu. To smo postavili kao činjenicu i mislimo da smo je uspjeli dokazati."

Ako Hrvatska preda Mladena Naletilića "Tutu" Haškom tribunalu, to bi moglo "poboljšati položaj Hrvatske pred Vijećem sigurnosti", ali neće zadovoljiti srž tužiteljevih prigovora - kaže Arbur i dodaje kako je njen "najkritičniji prioritet" - suradnja u vezi s operacijom Oluja. Još jednom pojašnjava da pitanje nije u tome je li ta operacija "bila politički ili vojno opravdana. već je li, ili nije, bilo ljudi iz hrvatskog vodstva ili na visokim političkim i vojnim položajima koji su osobno bili na kriminalan način uključeni u zločine počinjene tokom i nakon te operacije."

"Kosovo i Oluja nisu ista star, ali se Hrvatska s pravnog aspekta sama dovodi u analognu situaciju sa SR Jugoslavijom i stavlja se u situaciju gdje će moći izgubiti puno više nego što je SRJ ikada imala da izgubi," upozorava Arbour koja smatra da je Hrvatskoj - za razliku od SRJ - "stalo do njezinog statusa u međunarodnoj zajednici."

U pogledu prigovora Hrvatske da Tribunal nije nadležan za istrage o Oluji, koju je Zagreb proglasio "ograničenom redarstvenom akcijom", Arbour naglašava da dužnost država nije da surađuju s Tribunalom "na način na koji država sama odluči definirati riječ suradnja" već tako da ispune naloge i zahtjeve suda. "Nije na Hrvatskoj da ocjenjuje je li neka tužiteljeva istraga legitimna izuzev ako istražujemo nešto posve arbitrarno i izvan opsega našeg posla."

"Jesam li u pravu kad Oluju karakteriziram kao oružani sukob je pitanje koje će optuženik - ako ikad netko bude optužen na temelju naše istrage - moći pokrenuti pred sucima", dodaje ona. Arbour podsjeća da Hrvatska nikada neće biti optužena kao država jer Tribunal sudi pojedincima a ne državama niti političkim organizacijama. "Hrvatska, kao država, nema direktnog interesa u blokiranju naših istraga", zaključuje tužiteljica.

Čak i da je Hrvatska sama ozbiljno istražila i procesuirala počinitelje zločina nad Srbima nakon Oluje, haški tužitelj bi i dalje ispitivao odgovornost na visokim razinama. "Mi bismo i dalje nastojali istražiti jesu li takvi sudski procesi bili pokriće za odgovornost viših zapovjednika. Zapovjednik je odgovoran ako je znao za zločin a nije ga spriječio ili ako je kasnije saznao a nije kaznio počinitelje", pojašnjava Arbour.

Arbour ovog tjedna napušta Hag i odlazi na novu dužnost sudije Vrhovnog suda Kanade. Priznaje da za njom ostaje puno neobavljenih poslova: započetih istraga, dokaznih postupaka koji su u toku, novih inicijativa koje ne želi da otkriva jer, kako kaže, "što se više javno otkrije, to se više oni za koje smo zainteresirani mogu pokušati da se zaštite i stave izvan našeg domašaja." Što se kosovske istrage tiče, ističe kako će se do zime nastaviti intenzivan rad na prikupljanju dokaza na terenu, a nakon toga će se odlučiti o eventualnom proširivanju postojeće i podizanju novih kosovskih optužnica. No, te će odluke biti u nadležnosti Karle/Carla del Ponte, novoimenovane glavna tužiteljica Tribunala za bivšu Jugoslaviju i Ruandu koja zvanično stupa na dužnost 15. septembra.

Vjera Bogati

Dijeljenje sadržaja