Hrvatski ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović posjetio tajništvo Tribunala u Hagu i predao "Bijelu knjigu" o suradnji Hrvatske sa ovim sudom

Hrvatski ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović predao je danas tajnici Haškog tribunala Dorothee de Sampayo (Dorote de Sampajo) takozvanu "Bijelu knjigu" o suradnji Hrvatske s Tribunalom, te je ocijenio da je Hrvatska sada "jače nego ikad dokumentirala svoju poziciju u odnosu na ova sud".

Pozicija Hrvatske, prema ministru Šeparoviću je "da će i dalje raditi u skladu sa svojim nacionalnim interesima". On je dodao da je suradnje sa Tribunalom "bilo i da će je biti". Po njegovoj ocjeni, odnosi Između Hrvatske i Tribunala se postepeno stabiliziraju, "nakon što je predsjednica Tribunala prerano i neutemeljeno prijavila Hrvatsku Vijeću sigurnosti UN" zbog nesuradnje u istrazi o zločinima tokom "Oluje" i zbog odbijanja da izruči optuženog Mladena Naletilića Tutu.

Uz "Bijelu knjigu" u kojoj se nalaze podaci o kaznenim postupcima koji su vođeni ili se vode u Hrvatskoj, Šeparović je Tajništvu uručio i presude protiv 13 osoba koje su suđene i izdržavaju kaznu za krivična djela počinjena tokom ili poslije operacija "Oluja" i "Bljesak". "Time dokazujemo da Hrvatska, odbijajući jurisdikciju Tribunala za te operacije, istovremeno sudi onima koji su na marginama Oluje počinili kaznena djela", ustvrdio je ministar. On je, međutim, odbio precizirati koliko se presuda odnosi na ratne zločine, odnosno zločine za koje je nadležan Tribunal, tvrdeći kako "pitanje kvalifikacije zločina nije odlučujuće."

Ranije je u Zagrebu, pomoćnik ministra pravosuđa Dubravko Palijaš kazao da za razdoblje Bljeska i Oluje nije bilo takvih optužnica. Kada je Šeparović nedavno upitan koliko je uopće Hrvata optuženo za ratne zločine, on je odgovorio "da je procesuirano niz osoba za ubojstva. " Prema podacima koje je Šeparović iznio na konferenciji za novinare 6. rujna, u Hrvatskoj je podignuto gotovo 2.000 optužnica za zločine tokom Oluje i Bljeska, od toga je osuđujućih presuda oko 1.500, dok je na odsluženju kazne tek 13 osoba, od kojih sedam za ubojstva. Ministar Šeparović sada priznaje da Hrvatska možda nije dovoljno (i dovoljno brzo) sudila, ali tvrdi da će svi postupci biti dovršeni.

U Tribunalu za sada nije bilo reakcija na sadržaj dokumentacije koju je hrvatski ministar dostavio. Glasnogovornik tribunala Christian Chartier (Kristjan Šartje) prošlog je tjedna kazao da Tribunal zna da su u Hrvatskoj vođeni postupci za neke zločine, ali da nema podataka o tome jesu li procesuirani zločini koji su u nadležnosti ovog suda. Glavna tužiteljica Louise Arbour (Luiz Arbur) u posljednjem razgovoru s novinarima iz područja bivše Jugoslavije kazala je da, "čak i da su u Hrvatskoj vođeni ozbiljni procesi protiv počinitelja zločina tokom Oluje, Tribunal bi i dalje bio zainteresiran za odgovornost osoba na visokim položajima, odnosno želio bi vidjeti nisu li postupci protiv počinitelja samo pokriće da se ne ispituje odgovornost onih koji su mogli dati naredbe da se čine zločini nad Srbima".

U pogledu tvrdnji Hrvatske da Tribunal nije nadležan za zločine počinjene tokom Oluje i Bljeska, Šeparović je izjavio u Hagu da ne inzistira da se o tome traži savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde, iako je početkom mjeseca najavio da će to učiniti. On sada kaže kako traži samo to da Tribunal ne ostavi Hrvatsku "bez mogućnosti da iznese svoje gledanje tokom operacija "Bljesak" i "Oluja".

Dijeljenje sadržaja