Zamenik glavnog tužioca Grejem Bluit, u izjavi za SENSE, pobija optužbe hrvatskog šefa diplomatije Mate Granića da Tribunal "zatvara oči" pred zločinima čije su žrtve bili Hrvati

"Takve optužbe ne odražavaju stvarnu situaciju" , izjavio je agenciji SENSE zamenik tužioca Haškog tribunala, Grejem Bluit/Graham Blewitt, povodom zamerki koje je tužilaštvu, u govoru pred Generalnom skupštinom UN, proteklog vikenda izrekao hrvatski šef diplomatije Mate Granić. Odbacujući optužbe da Hrvatska ne sarađuje sa Tribunalom, Granić je, tom prilikom, uzvratio protiv-optužbom da haško tužilaštvo "zatvara oči" pred zločinima čije su žrtve bili Hrvati.

"Ovo tužilaštvo nema predrasuda ni prema jednoj etničkoj grupi iz koje potiču žrtve ili počinioci zločina na prostorima bivše Jugoslavije" , izjavio nam je tim povodom Grejem Bluit i dodao: "Imamo timove koji istražuju različite zločine i sve istrage vodimo na nepristrasan način. Sredstva koja su nam na raspolaganju su vrlo ograničena, a razmere zločina i očekivanja žrtava su jako veliki. Imamo listu prioriteta i u tom okviru – kada završimo istrage koje su u toku i imajući u vidu pomenuta ograničenja - neće biti moguće ljudima poput ministra Granića da nam upućuju takve optužbe, jer će biti podignute optužnice protiv počinilaca zločina nad žrtvama iz svih etničkih grupa".

Bluit, naravno, nije hteo da govori o istragama koje su u toku, i koliko se njih odnosi na zločine čije su žrtve - tokom ratova u Hrvatskoj i Bosni – bili Hrvati. Sa prilično pouzdanosti se može pretpostaviti da na tome radi više istražiteljskih timova (recimo za Dubrovnik, Zadar, Istočnu Slavoniju, Srednju Bosnu...). Bluit, takođe, ne želi da otkriva da li je protiv počinilaca zločina nad Hrvatima podignuta neka tajna, to jest "zapečaćena optužnica." Pristaje, međutim, da zajedno s nama prođe kroz listu do sada javno objavljenih optužnica i pomogne nam da identifikujemo one koje se odnose na zločine počinjene nad Hrvatima, ili Hrvatima i Bošnjacima zajedno.

Bilans tog "inventara" upečatljivo demantuje optužbe ministra Granića da je tužilaštvo slepo pred hrvatskim žrtvama. Ispostavilo se, naime, da je do sada objavljeno više od deset optužnica (protiv više od 30 počinilaca) za zločine čije su žrtve bili Hrvati, sami ili zajedno sa Bošnjacima. Redom: optužnica protiv Milana Martića za granatiranje Zagreba; dve optužnice za vukovarsku bolnicu i Ovčaru ("trojka" oficira bivše JNA i Slavko Dokmanović); zatim tri optužnice za zločine u logorima Omarska i Keraterm (pojedinačne za svaki od logora i skupna za optužene koji su do sada uhapšeni); pa dve "Prijedorska optužnica" (Tadić-Borovnica i Kovačević- Drljača); dalje, optužnica protiv generala Momira Talića i Radoslava Brđanina za progon Hrvata i Bošnjaka iz Bosanske Krajine; jedna ("Kvočka i ostali") za etničko čišćenje Bosanskog Šamca; optužnica protiv Jelisića i Česića za genocid nad Hrvatima i Bošnjacima u Brčkom; te konačno i prva, tzv. "opšta" ili "Sarajevska" optužnica protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića, u koju su uključene i mnoge hrvatske žrtve. Bluit to nije hteo da potvrdi, ali nam je "dozvolio" da pretpostavimo da bi se i još zapečaćena optužnica protiv Željka Ražnatovića - Arkana, "mogla odnositi" i na neke od poznatih zločina počinjenih 1991. u Hrvatskoj.

Sve u svemu, ne računajući onu zapečaćenu protiv Arkana, na zločine počinjene nad Hrvatima odnosi se ukupno 12 do sada javno objavljenih haških optužnica. One, istina, najvećim delom nisu "etnički čiste", to jest pored hrvatskih obuhvataju i bošnjačke žrtve, ali bi se time teško mogla opravdati optužba o "zatvaranju očiju".

Uprkos čestim optužbama da "hrvatski uznici" čine većinu pritvorenih u Hagu, "etnička slika" tribunalove Pritvorske jedinice ukazuje na drugačije stanje. U njoj je, naime, trenutno pritvoreno 17 Srba, 12 Hrvata i 2 Bošnjaka.

Mirko Klarin

Dijeljenje sadržaja