U Hagu skinut "pečat" sa optužnice protiv generala Stanislava Galića, podignute 26. marta ove godine. Za sprovođenje terora, granatiranje i snajpersku kampanju protiv sarajevskih civila, Galić je u četiri tačke optužen za zločine protiv čovečnosti, a u tri za kršenja ratnih zakona ili običaja

General Stanislav Galić je dvostruko odgovoran za granatiranje i snajpersku kampanju, kojima je stanovništvo Sarajeva držano u stanju "permanentnog terora" - navodi se u optužnici podignutoj 26. marta ove godine, sa koje je Tribunal danas skinuo "pečat".

General Galić, najpre, snosi pojedinačnu krivičnu odgovornost jer je lično učestvovao u planiranju, podsticanju, naređivanju i izvršavanju kampanje granatiranja i snajperske paljbe protiv civilnog stanovništva Sarajeva.

Drugo, kao komandant Sarajevsko-Romanijskog korpusa Vojske RS , krivično je odgovoran za ponašanje potčinjenih mu 18.000 vojnika, za njihove akcije ili propuste, pošto je - kako se navodi u optužnici - "znao, ili imao razloga da zna", da njegovi potčinjeni planiraju ili vrše zločine, a nije učinio ništa da ih u tome spreči ili zbog toga kazni.

Po ta dva osnova, general Galić je - za sprovođenje terora, granatiranje i snajpersku kampanju protiv civila - optužen sa ukupno sedam tačaka: četiri za zločine protiv čovečnosti i tri za kršenja ratnih zakona ili običaja. Svi zločini protiv čovečnosti izvršeni su, kako se tvrdi, kao "deo sistematskog, rasprostranjenog i masovnog napada usmerenog protiv civilnog stanovništva."

U uvodu optužnice se navodi da je Sarajevo pre 1992. bio "napredan multietnički, kulturni i ekonomski centar" i daju se podaci o sastavu njegovog stanovništva po popisu iz 1991. Još pre početka sukoba u aprilu 1992, navodi se dalje, oružane snage koje su podržavale Srpsku demokratsku stranku (SDS) uključujući i jedinice JNA, okupirale su strateške pozicije u gradu i oko njega. Sa pozicija na brdima koja okružuju Sarajevo, sa kojih su napadači imali čist i detaljan pogled na grad, aprila 1992. su započeti "nemilosrdna bombardovanja i snajperski napadi" na stanovništvo Sarajeva.

Glavnu ulogu u tim napadima imao je Sarajevsko-Romanijski korpus koji je "puna 44 meseca sprovodio vojnu strategiju kojom je, granatiranjem i snajperskom vatrom, ubijao, ranjavao, sakatio i terorisao civilno stanovništvo", Napadi na Sarajevo, navodi se u optužnici, često nisu bili u vezi sa bilo kakvim vojnim akcijama, već su bili smišljeni da bi se stanovništvo grada "držalo u stanju permanentnog terora." Na meti artiljerije i snajpera Romanijskog korpusa su, kako se nabraja, bili redovi za hleb ili vodu, sahrane, tržnice, tramvaji... "ili ljudi koji su prosto šetali gradom sa decom ili prijateljima."

U toj je kampanji, navodi se dalje, ubijeno na hiljade ljudi svih uzrasta i oba pola. Kao aneks optužnici, pridodata je lista sa imenima 32 žrtve snajperske kampanje, oba pola, pretežno Bošnjaka ali i Srba i Hrvata, te starosti između 5 i 73 godine.

U drugom aneksu optužnice navode se datumi i lokacije (Dobrinja, Ciglane, Alipašino Polje, Markale...) nekih od artiljerijskih ili minobacačkih napada na veće grupe civila. Precizno se navodi broj ubijenih i ranjenih u tim napadima, vrsta i kalibar upotrebljenog oružja, kao i pozicije Romanijskog korpusa sa kojih su ispaljene granate.

U Tribunalu je, kako saznajemo, sve spremno da se optuženi general Galić, čim stigne u Hag, izvede pred dežurnog sudiju kako bi se izjasnio o navodima optužnice. Očekuje se da bi se to moglo dogoditi već sutra, ili u četvrtak.

Mirko Klarin

Dijeljenje sadržaja