"Akademik" Jovan Glamočanin tvrdi da ga je pokojni srpski premijer Zoran Đinđić još početkom 2001. godine ubeđivao da je u "interesu stabilizovanja nove pro-zapadne vlasti u Srbiji" i osiguranja zapadnih investicija, neophodno "politički eliminisati Šešelja i marginalizovati SRS", pošto su oni "opasniji za Srbiju od Miloševića i njegove Socijalističke partije Srbije". Svedok suda upozoren na rizik krivokletstva


Optuženi lider srpskih radikala Vojislav Šešelj i redovni član krimske "Međunarodne akademije duhovnih nauka" Jovan Glamočanin oprostili su međusobne uvrede i optužbe razmenjene od političkog razilaženja u vrhu Srpske radikalne stranke 1994. godine do sredine prošle godine, kada je započelo njihovo ponovno zbližavanje. Glamočanin je, tako, oprostio Šešelju što ga je nakon napuštanja SRS nazivao "budalom", "izdajnikom" i "stranim plaćenikom" i što je iz osvete pokušao da mu kidnapuje suprugu. S druge strane, Šešelj je oprostio Glamočaninu saradnju sa tužilaštvom haškog Tribunala čijim je istražiteljima 2003. godine dao iscrpnu izjavu, na dvadesetak stranica, o liku i delu lidera srpskih radikala u periodu na koji se odnosi optužnica za zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i Bosni i Hercegovini.

Svoja nekadašnja neslaganja i sukobljavanja Šešelj i Glamočanin su, danas, pripisali delovanju nekih bivših ili sadašnjih političkih protivnika. Glamočanin je, tako, svoje istupanje iz SRS 1994. godine objasnio neslaganjem sa Tomislavom Nikolićem i Aleksandrom Vučićem (koji su se sa Šešeljem razišli tek ove godine), dok je svoju saradnju sa haškim tužilaštvom objasnio pritiskom koji su na njega izvršili pokojni srpski premijer Zoran Đinđić i srpska služba bezbednosti.

Početkom 2001. godine, tvrdi Glamočanin, Đinđić mu je u šetnji šumom u predgrađu Beograda, objašnjavao kako je u "interesu stabilizovanja nove pro-zapadne vlasti u Srbiji" i osiguranja zapadnih investicija, neophodno "politički eliminisati Šešelja i marginalizovati SRS", pošto su oni "opasniji za Srbiju od Miloševića i njegove Socijalističke partije Srbije". Glamočanin je, tvrdi, odbio da u tome učestvuje, nakon čega je izložen progonu službe državne bezbednosti čiji su mu agenti, navodno, priznali da rade po nalogu premijera Đinđića.

Dve godine kasnije, u maju 2003., na Glamočaninova vrata su zakucali haški istražitelji predvođeni Paolom Stokijem/Stocki koji su ga podvrgli četvorodnevnom ispitivanju i prisilili da potpiše izjavu na 20 stranica koja mu nije pročitana. Istina, on je tu izjavu potpisao i parafirao svaku od stranica, uključujući i izjavu sa potpisom prevodioca u kojoj stoji da mu je izjava pročitana na srpskom jeziku, ali danas tvrdi da to nije tačno i da je na to pristao kako bi se okončalo iscrpljujuće četvorodnevno ispitivanje.

Sve što stoji u toj izjavi Glamočanin pripisuje istražitelju Stokiju i njegovom, kako ga je opisao, "kaubojskom stilu ispitivanja", u kojem on istovremeno postavlja pitanja i daje odgovore. Nakon Stokija, Glamočanina su, tvrdi, posećivali i tužioci Sakson/Saxon i Dal/Dahl, koji su ga ubeđivali da dođe da svedoči uz navodne jadikovke da, u suprotnom, neće moći da dokažu Šešeljevu krivicu i moraće da ga oslobode.

Vođa tužilačkog tima Deril Mandis/Daryl Mundis je danas kategorički odbacio sve navode Jovana Glamočanina, predlažući sudijama da pomenute istražitelje i tužioce pozovu kao svedoke, zadržavajući u suprotnom pravo da to učini sam pred kraj dokaznog postupka optužbe, kako bi se razjasnile sve okolnosti razgovora sa ovim i drugim svedocima koji tvrde da su bili izloženi pritiscima.

Osim sa Šešeljem, Glamočanin se danas pomirio i sa Pretresnim većem, koje ga je pozvalo u Hag pod pretnjom kazne i koje ga je danas upozorilo na rizik krivokletstva. Rekao je kako je "srpski narod uveren da su oni ljudi od integriteta i da će doneti pravednu odluku", kao i da "posebne simpatije kod Srba uživa sudija Antoneti/Antonetti, koji im vraća veru u srpsko-francusko prijateljstvo".

Dijeljenje sadržaja