Rasprava u Žalbenom vijeću o slučaju Čelebići

U novembru 1998, izričući presudu četvorici optuženih u slučaju Čelebići, Pretresno vijeće Haškog tribunala je zaključilo da je u Bosni i Hercegovini1992. bio u toku "međunarodni oružani konflikt". Danas, drugog dana rasprave pred Žalbenim vijećem, upravo su u vezi s tim zaključkom izmjenjivani argumenti odbrane, tužilaca i sudija.

Zastupnik odbrane Zejnila Delalića Džon Akerman (John Ackerman) smatra da je Pretresno vijeće status zatočenika u Čelebićima tumačilo na protivrječan način. Po njegovom mišljenju tretiralo ih je prvo kao protivzakonito zatočene civile, a potom i kao zaštićene osobe po odredbama Ženevskih konvencija.

U presudi Pretresnog vijeća iz 1998. godine je, istina, zaključeno da su zatočenici u Čelebićima bili Srbi "koji su izrazili želju da ne budu državljani Bosne i Hercegovine". U tom cilju su, kako je navedeno, donijeli ustav koji ih je proglasio dijelom Jugoslavije, a zatim se "upustili i u oružani sukob kako bi ostvarili taj cilj".

Navodeći te zaključke u današnjoj raspravi advokat Akerman je naglasio da bi zatočenici u Čelibićima, ako se prihvati teza o međunarodnom karakteru oružanog sukoba u Bosni, mogli biti zaštićena lica po Ženevskoj konvenciji. Međutim Pretresno vijeće uvodi još jednu kvalifikaciju, a to je da su oni bili ustanici protiv zakonite vlade Bosne i Hercegovine.

"Tvrdim samo da ne mogu biti i jedno i drugo", istakao je Akerman. Ili su nevini civili, koji su protivpravno zatočeni, ili su ustanici, koji su u oružanom sukobu sa svojom legitimnom vladom. Pošto su bile za ustav koji ih je odvajao od Bosne, globalno su bile i na strani oružanog sukoba protiv legitimne vlade. Dakle, po bilo kakvoj analizi bilo je legalno zatočiti ih, kao što je s druge strane nenormalno i protivpravno hapsiti nevina lica", rekao je Akerman.

Na to obrazloženje predsjedavajući Žalbenog vijeća, sudija Dejvid Hant (David Hunt) je postavio pitanje: "Ako su se zatočene osobe jednostavno proglasile nezavisnim i dijelom onog što je postalo Republika srpska, da li je to opravdavalo njihovo zatočenje?"

Branilac Akerman je uzvratio: "Ne, ako je sve što su uradili bilo samo to što su rekli da je dobra ideja imati nezavisnu republiku srpsku i biti dio Jugoslavije".

"Ali ako su u tom smislu potpisali i neki dokument?"

"Ni to", uzvratio je Akerman, "ali na Tužilaštvu je da dokaže protivpravni karakter hapšenja, a ono to nije učinilo. Tužilaštvo mora da dokaže kršenje Ženevskih konvencija van svake razumne sumnje".

Dakle, dok zastupnik odbrane, advokat Akerman insistira na tome da su hapšenja bila legalna jer su po srijedi "pobunjenici protiv zakonite vlade", tužilaštvo insistira na "međunarodnom karakteru oružanog sukoba", uslijed kojeg su zatočenici bili zaštićeni Ženevskim konvencijama.

Rasprava, koja je zbog povremenih akademskih ekskursa trajala cijeli dan, još nije završena.

Dijeljenje sadržaja