Od posljednjeg radnog sastanka u septembru, odnosi tužiteljstva i hrvatske vlade su se "zategnuli" - Na dnevnom redu cijeli niz pitanja vezanih uz ispunjavanje zahtjeva tužitelja

U ponedjeljak 15. siječnja/januara, glavna tužiteljica haškog Tribunala i predstavnici hrvatske Vlade ponovno će se sastati nakon četiri mjeseca, odnosno njihovog posljednjeg radnog sastanka u Den Haagu/Hag. U međuvremenu, odnosi između Zagreba i tužiteljstva su se "zategnuli" - haški tužitelji su kritizirali Hrvatsku zbog nesuradnje u "nekim ključnim pitanjima" poput dostave dokumenata i istrage o operaciji "Oluja" te zbog "curenja" zahtjeva tužiteljstva u medije, dok je Hrvatska kritizirala kriterije kojima se tužiteljstvo služi u istragama i podizanju optužnica.

Premda su nakon sastanka u rujnu/septembru i Hrvatska i Tužiteljstvo ustvrdili da su postigli napredak u vezi pristupa svjedocima i dokumentima u Hrvatskoj, tužiteljica Carla Del Ponte/Karla je dva mjeseca kasnije, u svom obraćanju Vijeću sigurnosti UN, primijetila da, bez obzira na poboljšanje opće suradnje, još uvijek postoje "stvarne teškoće" u područjima gdje "Hrvatska smatra da suradnja ne odgovara njenim političkim i sigurnosnim interesima", među ostalim, u istragama tužitelja o zločinima nad srpskim stanovništvom u Hrvatskoj.

Najburnije reakcije u Hrvatskoj je pobudila pretpostavka da bi tužiteljstvo moglo optužiti sadašnjeg zapovjednika Oružanih snaga RH generala Stipetića, uz druge visoke dužnosnike Hrvatske vojske i policije iz vremena kad su vođene akcije "Medački džep" te 'Bljesak" i "Oluja." Hrvatska vlada je tada, u javnom priopćenju, zatražila da se tužitelji "rukovode konkretnom odgovornošću pojedinaca" bez obzira na njihov zapovjedni položaj. Međutim, haško tužiteljstvo na to odgovara da je neprihvatljivo da Hrvatska na temelju unutrašnjih političkih interesa određuje što će se istraživati. Zamjenik glavne tužiteljice Graham Blewitt/Greem Bluit je ocijenio da se u Hrvatskoj vodi "kampanja protiv Tribunala" koju potiču "oni koji žele zaštititi osobe koje su pod istragom". To, međutim, "neće spriječiti podizanje optužnica", upozorio je Blewitt.

Budući da nema vremena istraživati i podizati optužnice protiv svih počinitelja zločina na području bivše Jugoslavije, Ured tužitelja se fokusira upravo na osobe koje su bile na najodgovornijim dužnostima, dok suđenja počiniteljima nižeg ranga prepušta nacionalnim pravosuđima. A odgovornost nadređenih osoba – kako je definira Statut Tribunala - ne podrazumijeva samo naređivanje ili poticanje zločina, već i propust da se zločini spriječe ili da se, naknadno, kazne počinitelji.

Hoće li Del Ponte prilikom ovog posjeta Zagrebu upoznati hrvatsku Vladu s konkretnim optužnicama i optuženicima za zločine nad hrvatskim Srbima – o tome iz tužiteljstva ne dolaze nikakve informacije, u skladu s praksom da u javnosti ne objavljuje podatke vezane uz istrage, a često i optužnice ako ocijeni da bi to dovelo u pitanje predaju ili hapšenje optuženih.

Del Ponte ponavljano ističe da sva otvorena pitanja želi rješavati u direktnim, privatnim razgovorima s Hrvatskom vladom, a ne preko novina. Stoga uoči odlaska u Zagreb nije najavila o čemu će raspravljati na radnim sastancima s hrvatskim premijerom i drugim članovima vlade. Nije komentirala ni jučerašnju odluku Hrvatske vlade da arhivira transkripte iz Predsjedničkog ureda: "Što ta odluka znači vidjet ćemo nakon razgovora u Zagrebu", kazala je glasnogovornica tužiteljstva Florence Hartmann/Florans Artman. No izvjesno je da će Del Ponte pokrenuti cijeli niz pitanja vezanih uz ispunjavanje svojih zahtjeva za suradnjom u istragama zločina nad Hrvatima kao i nad Srbima. Dakle, istrage o "Oluji" kao i dostava preostalih traženih dokumenata za suđenja Kordiću i Blaškiću - samo su neke od tema.

Vjera Bogati

Dijeljenje sadržaja