Sudsko vijeće zaključilo da ima puno dokaza o "najekstremnijem obliku progona Bošnjaka u Srednjoj Bosni" - Kordić i Čerkez sudjelovali u "zajedničkom planu takvog progona" - Kazne od 25 i 15 godina zatvora tužitelji smatraju preblagima, a obrana ih smatra kompromisom


Bivši politički lider Hrvata u Srednjoj Bosni Dario Kordić proglašen je krivim po 12 od 22 točke haške optužnice za zločine nad Bošnjacima u Lašvanskoj dolini, a zapovjednik Viteške brigade HVO Mario Čerkez kriv je po 14 od 22 točke optužnice. Sudsko vijeće je stoga Kordića osudilo na 25 godina zatvora, a Čerkeza na 15 godina, od čega se oduzima dvije godine i pet mjeseci njihovog boravka u pritvoru Tribunala.

Puno je dokaza, drži sudsko vijeće, o tome da se u Srednjoj Bosni provodila kampanja progona Bošnjaka - i to "najekstremniji oblik progona, od napada na gradove i sela, preko ubijanja, pljačkanja i zatočavanja – s namjerom da se podjarmi bošnjačko stanovništvo". "Radilo se o napadima koji su bili nemilosrdni i divljački", istaknuli su suci. K tome, konflikt u Srednjoj Bosni bio je međunarodnog karaktera zbog intervencija Hrvatske, zaključilo je vijeće. Stoga su Kordić i Čerkez, uz zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnih zakona i običaja, okrivljeni za kršenje Ženevskih konvencija koje se primjenjuju u sukobima međunarodnog karaktera.

Sudsko vijeće nalazi da je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, čiji je potpredsjednik bio optuženi Kordić, bila osnovana s namjerom da postane dio Hrvatske. HVO je 1992. započeo preuzimanje vlasti u više općina Srednje Bosne, a Kordić je u sukobima koji su uslijedili pokazao da ima i političku i vojnu vlast, zaključilo je Vijeće. "Njegova vojna vlast nije se temeljila na formalnom vojnom položaju, već na položaju za koji se on sam izborio", utvrdilo je vijeće. No budući da nije utvrdilo da je Kordić, kao političar, imao ovlasti da disciplinira i kazni počinitelje zločina, ono ga je oslobodilo odgovornosti po članu 7.3 Statuta Tribunala koji definira zapovjednu odgovornost, ali ga tereti za individualnu odgovornost, odnosno planiranje i poticanje.

Napadi HVO na Bošnjake u Busovači početkom 1993., te kasnije u području Viteza - pokazuju da je "postojao zajednički plan vodstva bosanskih Hrvata za etničko čišćenje Bošnjaka", zaključilo je Vijeće. "Kao lokalni lider, Kordić je bio dio tog plana, u prvom redu kao osoba koja je planirala i podsticala zločine." Svojim sudjelovanjem na sastanku u Blaškićevom stožeru, dan uoči ofanzive u Lašvanskoj dolini, Kordić je - kako je reklo Sudsko vijeće - "povezan sa Blaškićevom naredbom za ubijanje civila u Ahmićima" .Zaključivši da Kordić nije imao bitnih ovlasti izvan Lašvanske doline, suci ga ne smatraju odgovornim za masakr koji su u Stupnom Dolu počinili vojnici pod komandom Ivice Rajića.

Čerkeza i njegovu brigadu, sudsko vijeće proglašava krivim, u prvom redu, za napade na Bošnjake u Vitezu, Starom Vitezu i Večeriskoj. Vijeće, međutim, ocjenjuje da njegova odgovornost za napad na Ahmiće nije utvrđena izvan razumne sumnje. Za taj je napad, napominje vijeće, odgovorna 4. bojna Vojne policije HVO. Istodobno, Čerkez je proglašen odgovornim za zatočavanja bošnjačkih civila u području njegove odgovornosti.

U prvim reakcijama na presudu, tužitelji su ocijenili da kazne ne odgovaraju nivou odgovornosti optuženih koju je utvrdilo Sudsko vijeće. "Kazne su preblage s obzirom na to kako je Vijeće opisalo zločine" u kojima su optuženi sudjelovali, kaže tužitelj Patrick Lopez-Terres/Patrik Lopes-Teres. Optužba će odlučiti o tome hoće li uložiti žalbu nakon što pročita kompletni tekst presude. U sudnici je, naime, pročitan samo njezin sažetak. Kordićeva obrana smatra da kazna predstavlja kompromis, odnosno, kako je rekao njegov advokat Mitko Naumovski, "ako je Kordić zaista kriv za Ahmiće, a mi smo dokazivali da nije - onda kazna od 25 godina nije odraz takve odgovornosti".

Vjera Bogati

Dijeljenje sadržaja