Kako je sudsko vijeće u slučaju Kordić/Čerkez procijenilo ulogu optuženih u napadu na Ahmiće i odredilo kazne od 25 i 15 godina zatvora?


Dario Kordić proglašen je jednim od krivaca za masakr bošnjačkih civila u Ahmićima kao i za "zdušno sudjelovanje u planu progona" Bošnjaka u Srednjoj Bosni. Sudsko vijeće Haškog tribunala ga je, stoga, u ponedjeljak osudilo na kaznu od 25 godina zatvora, dok je su-optuženog Marija Čerkeza osudilo na 15 godina zatvora zbog djelovanja njegove brigade u Vitezu, Starom Vitezu i Večeriskoj.

Takve kazne tužitelji su ocijenili "preblagima" s obzirom na sudjelovanje Kordića i Čerkeza u onome što su suci opisali kao "okrutne i barbarske zločine." Stanovnici Ahmića, kojima su članovi najužih obitelji ubijeni u napadu 16. travnja/aprila 1993. godine, također smatraju da kazne "nisu dovoljne."

Kako je sudsko vijeće (Richard May iz Velike Britanije, Mohammed Bennouna iz Maroka i Patrick Robinson iz Jamaike) procijenilo dokaze o napadu na Ahmiće i odredilo spomenute kazne?

"Vijeće je uvjereno da je Kordić 15. travnja/aprila 1993. prisustvovao sastanku hrvatskog političkog vodstva Lašvanske doline na kojem je izdana naredba da HVO sljedećeg dana počne napad", kaže se u presudi. Kordić je time "kao visoki regionalni političar sudjelovao u planiranju...operacije 'čišćenja' tog područja od Bošnjaka."

"Naredba Tihomira Blaškića, najvišeg HVO zapovjednika u tom području, da se ubiju svi vojno sposobni muškarci, protjeraju civili, a kuće zapale - ne bi mogla biti izdana bez političke podrške i na taj je način Kordić povezan s izdavanjem naredbe", zaključuje sudsko vijeće. Ono naglašava da je utvrđeno da su napad na Ahmiće izvršili pripadnici Vojne policije HVO.

Iznoseći te zaključke vijeće se velikim dijelom pozivalo na svjedočenje zaštićenog svjedoka AT koji je u presudi opisan kao "viši pripadnik 4. bojne Vojne policije HVO", koji je i sam, u drugom procesu pred Tribunalom, okrivljen za sudjelovanje u zločinu u Ahmićima. Uz generala Blaškića, za zločin u Ahmićima sudilo se i šestorici optuženih u slučaju "Kupreškić i ostali" gdje je najvišu kaznu, kao jedini pripadnik Vojne policije, dobio Vlado Šantić.

Svjedok AT je na suđenju Kordiću i Čerkezu ispričao da su dvojica optuženih bili prisutni dvama odvojenim pripremnim sastancima za napad, održanim u Blaškićevom uredu. Nakon toga je, prema svjedočenju AT, zapovjednik vojne policije Paško Ljubičić rekao svojim podređenima da ujutro počinje rat, da će Hrvati napasti prvi kako bi preduhitrili napad Bošnjaka. Vojna policija je dobila "u zadatak" Ahmiće. Navečer uoči napada Ante Slišković - drugi zapovjednik po rangu u toj operaciji VP - rekao je vojnicima kako Dario Kordić u potpunosti vjeruje da će policija uspješno provesti akciju.

U presudi se nadalje navodi svjedokov opis napada: više grupa Vojne policije krenulo je iz Bungalova prema Ahmićima u 4:30 ujutro.Nakon artiljerijskog signala otpočela je pucnjava...iz džamije je uzvraćana vatra dok nije pogođena (minaret su kasnije srušili Bralo i Jukić), a hapšenja su zatim izvršili lokalni pripadnici Viteške brigade.

I dok je obrana osporavala vjerodostojnost svjedoka AT , držeći da je lagao o vlastitoj ulozi u napadu kako bi sebi smanjio kaznu, taj je svjedok sucima rekao da želi olakšati savjest i konačno reći istinu koju nije imao hrabrosti reći prije, sve dok se u Hrvatskoj nije promijenila vlast. Iako su suci to svjedočenje uzeli s oprezom, zaključili su da drugi dokazi prikazani na suđenju potkrjepljuju iskaz AT o pripremama za napad i sastancima u Blaškićevom stožeru.

U pogledu zapovjedne odgovornosti Kordića za taj i druge zločine, suci su zaključili da bez obzira na njegov "ogroman utjecaj i vlast u Srednjoj Bosni" kao i "važnu ulogu u vojnim pitanjima", on ipak ostaje odgovoran samo individualno, ali ne i kao zapovjednik. Kao civil, izvan formalne zapovjedne strukture HVO, Kordić nije imao ovlasti da spriječi i kazni zločine - što je kriterij utvrđivanja djelotvorne zapovjedne kontrole, smatraju suci. Za razliku od Kordića, Čerkez je, kao dio vojne hijerarhije i zapovjednik brigade, odgovoran i individualno i po načelu zapovjedne odgovornosti. I dok je proglašen krivim za napade u Vitezu, Starom Vitezu i Večeriskoj, vijeće je zaključilo da njegovi vojnici nisu sudjelovali u najtežem zločinu - masakru u Ahmićima. "Prvi napad na Ahmiće izvela je Vojna policija koja nije bila pod Čerkezovom komandom...i Viteška brigada uključena je tek poslije masakra", zaključilo je vijeće.

"Kazne - od 25 i 15 godina zatvora - odražavaju dokaze koji su predstavljeni na ovom suđenju i ulogu optuženih kako je vidi Sudsko vijeće", naglašava se u presudi.

Vjera Bogati

Dijeljenje sadržaja