Prema vojnom analitičaru tužilaštva Šešeljevi radikali i druge stranke počeli su da regrutuju dobrovoljce i upućuju ih u Hrvatsku još u proleće 1991. godine, dok su vlada Srbije, Generalštab JNA i Predsedništvo SFRJ naknadno – između avgusta i decembra te godine – donosili uredbe, uputstva i naređenja kojima se takvo faktičko stanje pravno "pokriva"


Današnji nastavak svedočenja vojnog analitičara tužilaštva Rejnoa Tunensa/Reynaud Theunens protekao je uglavnom u uvođenju u dokaze brojnih dokumenata iz 1991. godine kojima se reguliše upis, prijem i angažovanje dobrovoljaca u oružane snage tadašnje SFRJ. Tunens je ponovio da su SRS i još neke političke stranke počeli da regrutuju dobrovoljce i upućuju ih u Hrvatsku još u proleće 1991. godine, a da su vlada Srbije, Generalštab JNA i Predsedništvo SFRJ naknadno – između avgusta i decembra te godine – donosili uredbe, uputstva i naređenja kojima se takvo faktičko stanje "pokriva", odnosno pravno reguliše.

U dokaze su, takođe, uvedeni i dokumenti SRS u kojima se govori o ulozi stranke i njenog lidera, Vojislava Šešelja, u regrutovanju, opremanju i upućivanju dobrovoljaca "Srpskog četničkog pokreta" na ratišta u Hrvatskoj. Kako se ne bi otkrilo od kojeg ih je izvora tužilaštvo dobilo, neki od tih dokumenata uvedeni su na sednicama zatvorenim za javnost. Na javnom delu rasprave je, između ostalog, bilo reči o dokumentu pod naslovom "Osnove vojne organizacije dobrovoljaca SRS." Na Šešeljev prigovor da je dokument nastao 1994. godine, dakle izvan perioda koji pokriva optužnica, Tunens je primetio da su određeni aspekti tog dokumenta – kao što su činovi ili vojna struktura dobrovoljačkih odreda – korišćeni od 1991. godine.

JNA i Vojska Republike Srpske, ukazao je Tunens, nisu priznavali činove kojima su se služili dobrovoljci SRS i u svojim dokumentima su pojedine komandante dobrovoljačkih jedinica opisivali kao "samozvane četničke kapetane", "majore" ili "vojvode". No ti su činovi, po vojnom analitičaru tužilaštva, značili da ti ljudi imaju poziciju autoriteta i moći unutar dobrovoljačkih odreda. To se posebno odnosi na čin ili zvanje "četničkog vojvode" koje je najistaknutijim komandantima svojih dobrovoljaca dodeljivao sam Šešelj, kao "najstariji vojvoda u zemlji".

Pred kraj današnje rasprave Šešelj je tražio da mu se obelodane dokumenta koje je tužilaštvo nedavno dobilo od vlade Srbije, a koja pokazuju da su on i njegova stranka tokom devedesetih godina bili pod nadzorom državne i vojne službe bezbednosti. Ti dokumenti, po Šešelju, pokazuju da su mu Milošević i njegove tajne službe "radili o glavi", te on time namerava da osporava tvrdnju optužbe da je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu zajedno sa tadašnjim političkim, vojnim i policijskim vrhom Srbije. Tužilac je obećao da će te dokumente obelodaniti optuženom čim se sa tim saglasi vlada Srbije.

Šešelj bi sutra trebalo da započne unakrsno ispitivanje vojnog analitičara tužilaštva.

Dijeljenje sadržaja