Home



ŠTA JE BEOGRADSKOG NOVINARA ŠOKIRALO U SREBRENICI




Zorana Petrovića Piroćanca – čiji su snimci iz jula 1995. godine uvedeni u dokaze na tri dosadašnja suđenja za srebrenički genocid – je u unakrsnom ispitivanju rekao da ga je u Srebrenici najviše šokirao veliki broj "jedre i normalne ratne dece", u uzrastu od nula do tri godine

Zoran Petrović Piroćanac, svjedok na suđenju oficirima vojske i policije bosanskih Srba optuženim za zločine u SrebreniciZoran Petrović Piroćanac, svjedok na suđenju oficirima vojske i policije bosanskih Srba optuženim za zločine u Srebrenici

Srebrenička misija beogradskog novinara Zorana Petrovića Piroćanca 13. i 14. jula 1995. godine je, sudeći po završnici njegovog svedočenja na suđenju oficirima bosanskih Srba optuženih za zločine u Srebrenici i Žepi, imala ne samo "dokumentaristički" već i "geopolitički" a naročito "demografski" karakter. Piroćanac je naime u svojim reportažama iz Srebrenice na lokalnoj televiziji "Studio B" i u beogradskom nedeljniku "Intervju", ukazao na "nenormalnu" situaciju u enklavi pod zaštitom UN u kojoj su, od oko 40 hiljada stanovnika uoči ulaska Mladićevih snaga, čak jedna trećina bili deca, "mnoga u uzrastu od nula do tri godine".

Beogradski novinar koji je u međuvremnu, kako se predstavio u Hagu, postao "ekspert za geopolitiku", je taj prizor prepun dece smatrao "neverovatnom scenom" koja ga je šokirala pre svega zato što ta deca "nisu bila afrička deca iz Darfura nego vrlo jedra i normalna deca". Tu, po njemu, "nešto nije bilo u redu" s obzirom na sve što se "pričalo o Srebrenici – da nemaju šta da jedu i da umiru od gladi".

Ta ga je situacija, kako je opisao u unakrsnom ispitivanju, asocirala na razgovor sa jednim "čuvenim francuskim demografom" od koga je saznao za takozvano "demografsko ratovanje". Reč je o postupku, kako je objasnio, da se "ubrzanim povećavanjem stanovništva postižu neki ciljevi."

U odgovorima na pitanja branioca Ljubomira Borovčanina i Milana Gvera, Piroćanac je nastojao da ublaži efekte koje je njegov dokumentarni materijal snimljen u julu 1995. tokom srebreničke operacije Vojske Republike Srpske imao na postupak utvrđivanja činjenica o zločinima opisanim u svim dosadašnjim "srebreničkim" optužnicama haškog tužilaštva. Zahvaljujući njegovim snimcima, koji su uključeni u dokazni materijal svih "srebreničkih suđenja" u Hagu, tužilaštvo je identifikovalo veliki broj učesnika srebreničke operacije, od kojih su neki optuženi a drugi intervjuisani kao osumnjičeni i obavezani da svedoče.

Piroćanac je danas tvrdio da u Potočarima i na drugim mestima koja je obišao 13. jula i 14. jula 1995. godine, "nije video nikakvo nasilje", niti je video da muškarce odvajaju od žena i dece i odvode u zatočeništvo. Holandski vojnici u sastavu UNPROFOR su, prema njegovom opisu, "pomagali Srbima u evakuaciji" okupljenih bošnjačkih civila, u atmosferi u kojoj - suprotno tvrdnjama optužbe - nije bilo napetosti, već zajedničkih napora da se zbrinu izbeglice.

Tužilac, koji se oslanja na svedokove snimke iz 1995. godine, a ne na njegova sadašnja tumačenja onog što je tada video, je sa očitom namerom da ga diskredituje u dodatnom ispitivanju tražio od Piroćanca da još jednom objasni svoje stavove o "nenormalnom" ratnom priraštaju u Srebrenici. Ponovo je u sudnici prikazan deo dokumentarca u kojem Piroćanac predstavlja takozvanu "ratnu decu" i pročitan je deo njegovog članka u kojem citira neimenovog sagovornika koji psuje hodže i islam zbog Srebreničana "koji se žale... a ipak se rasplođavaju".

Piroćanac je odgovorio da je samo "citirao jedno od mišljenja" koje je čuo na terenu, da se radi o dokumentarnoj reportaži u kojoj je primenio "takozvani verizam", a da on i danas smatra da "nije normalno da u takvim okolnostima imate toliko nove dece". Tužilac nakon toga nije više imao pitanja za svog svedoka.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 346

KOMANDNA ODGOVORNOST: Hadžihasanović i Kubura između slobode i duple kazne
PRIKRIVANJE DOKAZA: Kako su nestale slike zločina u Srebrenici
BUNILO ILI POLUSAN: Deset dana u zatočeništvu mudžahedina
SLUČAJ LJUBOTEN: Završen dokazni postupak optužbe na prvom "makedonskom suđenju"