Home
SMRT ŠPANJOLSKOG PORUČNIKA
U nastavku suđenja bivšim liderima bosanskih Hrvata svjedoči bivši pripadnik Španjolskog kontingenta mirovnih snaga UN u Mostaru koji za smrt španjolskog poručnika Munjoza Kasteljanosa u junu 1993. godine optužuje HVO
Jadranko Prlić, Milivoj Petković, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Valentin Ćorić i Berislav Pušić u sudnici Tribunala
Bivši pripadnik Španjolskog kontingenta mirovnih snaga UN u Mostaru, koji na suđenju bivšim čelnicima Herceg Bosne svjedoči sa mjerama zaštite identiteta i lika, za pogibiju španjolskog poručnika Munjoza Kasteljanosa/Munoz Castellanos 11. juna 1993. godine u Mostaru optužuje Hrvatsko vijeće obrane. On tvrdi da je granata od koje je poginuo španjolski poručnik tog dana ispaljena sa položaja HVO na brdu Hum.
Opisujući incident, svjedok je naveo da su vojnici Španjolskog bataljona tog dana bili u pratnji pripadnika Crvenog križa koji su pokušavali dostaviti rezerve krvi u Istočni Mostar. Namjeravali su, također, obići nekoliko vojnika HVO koji su se nalazili u zarobljeništvu Armije BiH. U momentu kada je ekplodirala granata od koje je španjolski poručnik zadobio smrtonosne ozljede vojnici su se nalazili van vozila pošto je jedan dio puta bio neprohodan za oklopne transportere.
Pripadnici Španjolskog bataljona su, prema navodima svjedoka, za tu misiju imali pismeno odobrenje HVO koje je potpisao tadašnji ministar odbrane Herceg Bosne Bruno Stojić. No, to odobrenje im nije bilo od velike pomoći kada su, u potrazi za ambulantim kolima za teško ranjenog kolegu, pokušali proći punkt HVO u Zapadnom Mostaru. Nakon žestoke prepirke sa vojnicima na punktu svjedok je zahtijevao da razgovara sa glavnim starješinom. Uskoro se, kako je naveo, pojavio general Slobodan Praljak. Tek nakon njegove intervencije, pripadnicima Španjolskog bataljona je dozvoljen prolaz.
Španjolski poručnik Kasteljanos je od posljedica ranjavanja preminuo dva dana kasnije. Istraga koju je provela Španjolska vojska je, tvrdi svjedok, pokazala da je projektil ispaljen sa brda Hum koji se nalazio pod kontrolom Hrvatskog vijeća obrane.
Svjedok smatra da je general Praljak u tom trenutku, barem što se njega tiče, predstavljao "vojnu vlast" u Zapadnom Mostaru. U jednom od izvještaja koje je optužba uvela u dokaze, svjedok navodi da moć koju je Praljak tog dana demonstrirao ukazuje na "direktno učešće Hrvatske u sukobe u BiH". Pojasnio je da je to napisao zato što je Praljak, prilikom njihovog prvog susreta, bio obučen u borbenu uniformu Hrvatske vojske.
TV Tribunal 337
SPECIJALNI TRETMAN: Ratni zarobljenici u logoru mudžahedina
OSTAJTE OVDE: Apel Albancima na pogrešnom jeziku
ZAKONI RATOVANJA: Bolnica kao legitimni vojni cilj
PREPOZNAVANJE: Da li odelo čini teroriste
STRUGAR KAO MRKŠIĆ: Vukovarska presuda u dubrovačkoj žalbi