Američki diplomata Herbert Okun se na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata našao u situaciji da brani pokojnog hrvatskog predsjednika nakon što je optuženi Slobodan Praljak u jednom trenutku Tuđmana nazvao “budalom” i “lukavcem”


Američki diplomta Herbert Okun se u nastavku unakrsnog ispitivanja na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata našao u situaciji da brani pokojnog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana nakon što ga je optuženi Slobodan Praljak nazvao “budalom”.

Pokušavajući pokazati da Hrvatska nije imala teritorijalnih pretenzija prema BiH Praljak je američkog diplomatu upitao da li je moguće da jedan “mali Franjo Tuđman” odnosno, kako je dodao, “jedna budala”, najprije prizna BiH zato što ju je priznala velika Amerika, a potom se “lukavac” ipak nastavio nadati da će moći “otkinuti neki njen komad”.

Pošto je Okun na to odgovorio da “izuzetno cijeni” Tuđmana i da ne može zamisliti da ga neko može nazivati budalom, Praljak je pokojnog predsjednika obasuo epitetima kao što su “obrazovan”, “hrabar” i “strastven”. Potom je objasnio da je zapravo htio reći da je “budalasto” i pomisliti na mogućnost da je Tuđman imao tako proturječnu politiku prema BiH.

Američki diplomata je na to odgovorio da je sasvim moguće da Tuđman zvanično prizna BiH a da u suštini ne prihvati i njenu terotorijalnu cjelovitost.

Praljak je u nastavku ispitivanja tvrdio da je Alija Izetbegović zapravo bio taj koji je Tuđmanu nudio otcjepljenje Hercegovine i pripajanje Hrvatskoj, ali je Tuđman to odbio. On se pozivao na intervju sa specijalnim izaslanikom UN Žakom Klajnom/Jacques Klein koji je svojevremeno izjavio kako mu je Tuđman tako nešto lično rekao.

Okun je, međutim, odbacio takve tvrdnje navodeći da je njegov utisak da je Izetbegovih jako želio održati teritorijalni integritet BiH te da se, nasuprot Praljkovim tvrdnjama, Izetbegović čvrsto držao te svoje, kako je kazao, “fiks ideje”.

Do kraja unakrsnog ispitivanja Okun je insistirao na ocjeni zapisanoj i u njegovoj pregovaračkoj bilježnici prema kojoj je jedan od ključnih ratnih ciljeva bosanskih Hrvata bio uspostava posebnog entiteta u BiH, koji bi se u jednom trenutku “formalno ili neformalno” pripojio Hrvatskoj. On je također ostao dosljedan ranijim izjavama da je Tuđman svima za pregovaračkim stolom jasno stavio do znanja da on te ciljeve u potpunosti podržava.

Dijeljenje sadržaja