Odazivajući se pozivu beogradskih vlasti da se predaju Tribunalu, u Hag su danas stigli Milan Martić i Mile Mrkšić, optuženi za granatiranje Zagreba maja 1995. i masakr u vukovarskoj Ovčari u novembru 1991. Tribunal traži "što skoriju predaju" ostalih članova "Vukovarske trojke": Veselina Šljivančanina i Miroslava Radića


Milan Martić, bivši predsjednik samozvane "Republike Srpska Krajina" Mile Mrkšić, bivši zapovjednik Prve gardijske motorizovane brigade koja je sudjelovala u "Vukovarskoj operaciji" bivše JNA, od danas su stanovnici pritvorske jedinice Haškog tribunala. Obojica su se odazvali pozivu vlasti u Srbiji da se dobrovoljno predaju Tribunalu, kako bi izbjegli neugodnosti hapšenja i prisilnog izručenja. Martić i Mrkšić su se, tako, pridružili Dragoljubu Ojdaniću, Nikoli Šainoviću i Momčilu Grubanu, koji su se tribunalu predali u protekle tri nedjelje. Još sedamnaest javno optuženih nalazi se na slobodi u Srbiji i Crnoj Gori.

"Tribunal pozdravlja ove predaje," rekao je Jim Landale/Džim Lendejl, glasnogovornik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. "Željeli bismo vidjeti i što skoriju predaju Veselina Šljivančanina i Miroslava Radića, koji su optuženi zajedno sa Mrkšićem, kako bi suđenje 'Vukovarskoj trojci' moglo početi u isto vrijeme. Naravno, tribunal zahtijeva i predaju svih ostalih optuženih koji se još uvijek nalaze u Srbiji i Crnoj Gori."

Milan Martić se optužnicom iz jula 1995. tereti za kršenje zakona i običaja ratovanja zbog granatiranja Zagreba, u maju 1995. Iako danas tvrdi da je naredio granatiranje "vojnih ciljeva", Martić je optužen zbog upotrebe raketa "Orkan" sa kazetnim bojevima glavama, čija je jedina svrha, navodi se u optužnici, "ubijanje ljudi". Najmanje sedam ljudi je izgubilo život u ovim napadima.

Mile Mrkšić je optužen za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja i teške povrede Ženevske konvencije zbog ubojstva najmanje 200 ljudi, koji su u novembru 1991. odvedeni iz vukovarske bolnice na obližnju farmu Ovčara, gdje su pogubljeni i zakopani u masovnu grobnicu. Mrkšić je nakon okupacije Vukovara promoviran u čin generala.

Zanimljivo je da su u oba slučaju u tribunalu održane rasprave prema članu 61 Pravila postupka, koje predviđa da sudsko vijeće u punom sastavu na javnoj raspravi ispita optužnicu i dio dokaznog materijala, da bi odredilo postoji li osnovana sumnja da su optuženi zaista počinili djela za koja se terete. Ova, ne tako česta procedura, je primjenjivana u slučajevima kada vlasti države na čijoj se teritoriji optuženi nalaze ne izvrše naloge za njihovo hapšenje. Ukoliko vijeće potvrdi optužnicu, za optuženima se izdaju međunarodne potjernice koje se upućuju svim zemljama članicama UN, a predsjednik suda obavještava Vijeće sigurnosti o propustu države da izvrši svoje međunarodne obaveze.

Nakon što su, u odvojenim raspravama u februaru i martu 1996. godine, potvrđene optužnice protiv Martića i Vukovarske trojke, za optuženima su izdate međunarodne potjernice, a Vijeće sigurnosti je u novembru 1998. izdalo i rezoluciju 1207 kojom se zahtijeva "neodložno" hapšenje i izručenje "Vukovarske trojke".

Tri i pol godine kasnije prvi od trojke nalazi se u Hagu.

Petar Finci

Dijeljenje sadržaja