Svedok pobijao tvrdnje odbrane Milana Martića da podaci o ubijenim, nestalim i raseljenim osobama tokom rata u Hrvatskoj nisu tačni, jer u njima nema žrtava akcija "Bljesak" i "Oluja". Branilac nije postavio ni jedno pitanje o ekshumacijama žrtava koje se navode u optužnici protiv Martića


Današnje unakrsno ispitivanje svedoka optužbe Ivana Grujića, šefa hrvatske Komisije za nestale osobe, pre je ličilo na deo procesa protiv hrvatskih generala Gotovine, Čermaka i Markača, nego što je imalo veze sa suđenjem Milanu Martiću. Naime, gotovo sva pitanja Martićevog branioca Predraga Milovančevića odnosila su se na podatke o žrtvama "Bljeska" i "Oluje", akcija hrvatskih snaga iz maja i avgusta 1995. godine.

Martićev branilac je osporavao zvanične podatke Zagreba o ratnim žrtvama u Hrvatskoj, ukazujući da među 12.087 poginulih ima samo 302 osobe srpske nacionalnosti. Grujić je objašnjavao da još nije utvrđena nacionalnost oko 5.000 osoba čija su tela ekshumirana. Rekao je, takođe, da je ekshumirano 499 osoba poginulih tokom "Bljeska" i "Oluje", kao i da se još 915 osoba vode kao nestale.

Među 220.000 prognanih sa područja Hrvatske je 4.500 Srba, rekao je svedok tokom glavnog ispitivanja. Martićev branilac tražio je od Grujića da to objasni, ponovo insistirajući na velikom broju izbeglih Srba tokom "Bljeska" i "Oluje". Ljudi koji su napustili svoje kuće u vreme tih operacija, objasnio je Grujić, vode se pod kategorijom izbeglica i, pošto su napustili Hrvatsku, nisu mogli da budu popisani. Procenjuje se, kaže on, da je takvih između 250 i 300 hiljada. Prema Grujiću, u međuvremenu se u Hrvatsku vratilo oko 120.000 izbeglica.

Martićev branilac je, takođe, pokušao je da ubedi sudsko veće da se podatak od 220.000 prognanih od 1991. od 1995. godine, koji je Grujić prezentovao, ne odnosi na teritoriju pod kontrolom hrvatskih Srba. Tvrdio je da su podaci Komisije prezentovani u skladu sa novim administrativnim ustrojstvom Hrvatske, te da se jasno ne vidi odakle su te osobe prognane. Grujić je odgovorio da su ti ljudi proterani u toku ratnih sukoba, te da je zato jasno da se podaci odnose na, kako je rekao, "privremeno okupirane teritorije Hrvatske".

Milovančević nije postavio nijedno pitanje u vezi sa ekshumacijama civilnih žrtava u Baćinu, Škabrnji, Saborskom i drugim hrvatskim selima navedenim u optužnici protiv Milana Martića.

Dijeljenje sadržaja