Predsednik hrvatske Komisije za nestale osobe potvrdio sve navode optužnice protiv Milana Martića koji se odnose na broj hrvatskih civilnih žrtava na području SAO Krajine. Branilac nastojao da diskredituje svedoka i prikaže ga pristrasnim


Od početka suđenja Milanu Martiću, optužba je saslušala desetak svedoka koji su govorili o zločinima nad hrvatskim civilima na području nekadašnje SAO Krajine - u Škabrnji, Baćinu, Saborskom, Hrvatskoj Dubici i drugim hrvatskim selima. Ivan Grujić, šef Komisije za nestale osobe pri vladi Hrvatske, danas je potvrdio da se navodi iz optužnice slažu sa službenim podacima o broju žrtava tih zločina.

Prema Grujiću, u selu Baćin je do sada ekshumirano oko 120 tela, u Škabrnji 64, Saborskom 28 a u Lipovači i Nadinu po sedam osoba. Ukupan broj žrtava rata u Hrvatskoj, prema zvaničnoj statistici je najmanje 12.078 poginulih, od čega 4.508 civila, dok se više od hiljadu osoba i dalje vode kao nestale.

Grujić je govorio i o granatiranju Zagreba u maju 1995. godine kada je poginulo sedam ljudi. Napad je, prema optužnici, naredio lično Milan Martić a glavni grad Hrvatske je gađan raketama "Orkan" sa kasetnim bojevim glavama.

Od zvaničnih podataka kojima raspolaže njegova komisija, Grujić je još pomenuo i brojku od 7.666 Hrvata koji su bili zatočeni u zatvorima u SAO Krajini, Republici Srpskoj i Srbiji. Naveo je, takođe, i podatak o 220.338 raseljenih osoba na području Hrvatske.

Broj raseljenih je bio tema kojom se, između ostalog, u unakrsnom ispitivanju bavio Martićev branilac Predrag Milovančević. On je prvo optužio svedoka da je, kao službenik hrvatske vlade, zapravo došao da štiti vlast kojoj pripada, a čiji su istaknuti članovi, kaže on, u optužnici za zločine u "Oluji" navedeni kao učesnici udruženog zločinačkog poduhvata. Predsedavajući sudija je sprečio takvo ispitivanje navodeći da se "na ovom suđenju ne sudi hrvatskoj vlasti", kao i da svedok nije bio "istaknuti član" establišmenta.

Odmah potom, Milovančević je ukazao da su podaci koje iznosi svedok u suprotnosti sa podacima iz optužnice protiv hrvatskih generala Gotovine, Čermaka i Markača. Iako svedok u glavnom ispitivanju nije pominjao broj izbeglih Srba, Milovančević je tvrdio da se u njegovom izveštaju navodi brojka od 3.100, a da se u optužnici protiv hrvatskih generala pominju desetine hiljada proteranih Srba.

Sudija Moloto nije dozvolio takvo ispitivanje i ponovio da se ovde ne sudi za "Oluju", kao i da navodi još nedokazane optužnice protiv hrvatskih generala Gotovine, Čermaka i Markača nisu relevantni za suđenje Milanu Martiću. Grujić stoga nije imao priliku da odgovori na Milovančevićeve optužbe. No, on je na slične argumente odgovarao tokom svedočenja na suđenju Slobodanu Miloševiću u martu 2003. godine. Tada je objasnio da se brojka od 3.100 prognanih Srba, na koju je danas ukazao Milovančević, odnosi na period od 1991. do polovine 1992. godine i to samo sa dela Hrvatske koji nije bio "pod okupacijom".

Dijeljenje sadržaja