Na procesu Milomiru Stakiću, optužnom za genocid i zločine protiv čovječnosti u prijedorskom regionu, sud preslušao emisiju lokalnog radija, snimljenu u aprilu 1995., u povodu trogodišnjice "preuzimanja vlasti"

"Sve i u jednom selu, u svakom naselju srpskom, sve je bilo organizovano," rekao je šef prijedorske policije Simo Drljača, na svečanosti povodom trogodišnjice "preuzimanja vlasti" u tom gradu u noći između 29. i 30 aprila 1992. godine. Time je jedan od glavnih aktera tih zbivanja potvrdio tezu tužilaštva da je nasilan dolazak na vlast u Prijedoru, čime je označen početak etničkog čišćenja u cijelom regionu, bio "dugo pripreman plan".

Detalje tog plana je u ekspertskom izvještaju na početku suđenja obrazložio doktor Robert Donja (Donia), profesor istorije Kalifornijskog univerziteta. Profesor Donja je bio i prvi svjedok tužbe na ovom procesu, koji je počeo prije tri mjeseca.

Kao novi dokaz o "dugo pripremanom planu" tužilaštvo je prezentiralo audio-traku, zaplijenjenu 1997. godine u Radio Prijedoru. Traka sadrži razgovor sa Simom Miškovićem, tadašnjim predsjednikom SDS u Prijedoru, Milanom Kovačevićem, predsjednikom Izvršnog vijeća, te Slobodanom Kuruzovićem i Simom Drljačom, koje je Krizni štab zadužio za vojnu i policijsku stranu operacije preuzimanja vlasti. O trogodišnjici "preuzimanja", svi su se nadmetali čija je uloga bila veća i značajnija u tom događaju.

"Moj plan je bio da preuzimanje vlasti izvršimo neradnim danom, u subotu ili nedjelju, kako bismo izbjegli nepotrebne sukobe," rekao je Simo Mišković, tadašnji predsjednik prijedorskog ogranka Srpske demokratske stranke. Međutim, po njegovim sopstvenim riječima, shvatio je da je u zabludi kad ga je komandant brigade JNA, stacionirane u Prijedoru, pukovnik Arsić, upitao: "A od koga ćeš subotom i nedjeljom preuzeti vlast, kad se ne radi?"

Na sastanku 29. aprila u 17 časova, održanom u kasarni, po riječima Slobodana Kuruzovića, pukovnik Arsić - "ratnik koji je već prošao Slavoniju" - je rekao "da je to najbolje uraditi sad, na brzinu, odmah".

Tako je odlučeno da se vlast preuzme u četiri sata ujutro, 30. aprila. "Imali smo štab, vlada je bila formirana, sve je to pripremljeno i napravljeno, i mi smo fino sačekali taj trenutak koji smo sebi odredili i onda smo u četiri sata tako i napravili. Išlo je onako kako smo zamislili. Uradili smo kako smo uradili," rekao je Milan Kovačević u emisiji kojom je prijedorski radio obilježio jubilej "preuzimanja vlasti."

"Ostalo je teklo onako kako je teklo," rekao je i Simo Mišković. Sva četvorica su istakli da je vlast preuzeta u "rekordno kratkom vremenu". Razlika je bila samo u tome što je, po jednima, to obavljeno za 20, po drugima za 28 minuta. Međutim, svi su složni u tome da je etnički čista vlast počela funkcionisati već u šest časova ujutro. U institucije vlasti, Skupštinu, MUP, SDK, uključujući, kako su sami rekli, radio Prijedor i list "Kozarski vjesnik", nesrbima je zabranjen pristup.

Svi su potom istakli zadovoljstvo što je cijela operacija tako izvedena da nije bilo "povrijeđenih ili, ne daj bože, ubijenih", kako je rekao Simo Mišković. Možda te zore, čija trogodišnjica je proslavljena, mrtvih nije bilo. Međutim, prema svjedočenju Mevludina Sejmenovića, tadašnjeg poslanika prijedorskog regiona u parlamentu BiH, od 18 Bošnjaka i Hrvata, od kojih je "uzeta vlast", samo su trojica ostali živi. Nije preživio ni predsjednik opštine Prijedor Muhamed Ćehajić koji je na toj funkciji bio do 4 sata 30. aprila 1992. godine.

Trijumfom u zoru tog dana otvoren je put za napade i paljenje sela sa nesrpskim stanovništvom, ubistva i progone, logore i zločine u njima, zbog kojih se danas vode procesi u Haškom tribunalu. Među njima i proces doktoru Milomiru Stakiću, bivšem predsjedniku prijedorskog kriznog štaba, koji je, kao član tima za preuzimanje vlasti, optužen za "koordinaciju i izvršenje operativne faze trajnog uklanjanja nesrba" iz opštine Prijedor.

Dijeljenje sadržaja