U Tribunalu očekuju skori transfer Miroslava Brala u Hag kako bi se izjasnio o optužnici koja ga tereti za ubojstva, zlostavljanja civila i silovanja u srednjoj Bosni 1993. godine. Na dosadašnjim sudjenjima za zločine u Lašvanskoj dolini, svjedoci opisivali Brala kao “strah i trepet” i “hodajući užas” koji se razmetao svojim zločinima

Dva dana nakon vijesti o predaji Miroslava Brala, zvanog “Cicko”, predstavnicima medjunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, u Tribunalu očekuju da će optuženi tokom ovog vikenda biti prebačen u Hag kako bi se sljedeće sedmice izjasnio o optužnici koja je protiv njega podignuta u novembru 1995.

Glavna tužiteljica Carla/Karla del Ponte je prošle sedmice pred Vijećem NATO u Bruxellesu/Briselu ponovno pokrenula problem hapšenja optuženih, osvrćući se, medju ostalim, i na slučaj Bralo. Navela je da je on u proljeće ove godine lociran u Hrvatskoj, ali da su ga tamošnje vlasti oklijevale uhapsiti prije no što je ponovno nestao.

Vijest o njegovo predaji prvo je, u srijedu, potvrdilo hrvatsko ministarstvo pravosudja, ne navodeći nikakve detalje o okolnostima pod kojima se to dogodilo. Navedeno je samo da Bralo nije državljanin Hrvatske te da se predao u Bosni i Hercegovini.

Devet godina stara optužnica protiv Brala otpečaćena je 12. oktobra 2004, na zahtjev tužiteljstva. Ovaj bivši pripadnik specijalne HVO jedinice Džokeri, koja je djelovala na području Viteza i sudjelovala u napadu na Ahmiće u aprilu 1993, tereti se za mučenje i ubojstvo tri Bošnjaka, za zlostavljanje bošnjačkih civila koje je vodio na kopanje rovova, kao i za višestruko silovanje i mučenje jedne bošnjačke žene u bazi svoje jedinice u selu Nadioci u maju 1993. godine.

Za to je silovanje optužen i tadašnji Cickov zapovjednik Anto Furundžija, za kojeg je na sudjenju utvrdjeno da je prisustvovao seksualnom iživljavanju svog podredjenog i nije ništa učinio da ga spriječi i kazni. Furundžija je proglašen krivim za pomaganje i podržavanje Cickovog zločina i 1998. je osudjen na 10 godina zatvora.

Premda je njegova optužnica držana “pod pečatom”, ime Miroslava Brala zvanog Cicko spominjalo se u izjavama svjedoka na drugim sudjenjima na Tribunalu. Svjedoci optužbe na sudjenjima Tihomiru Blaškiću, Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu, bivšim vojnim zapovjednicima i političkim liderima HVO u srednjoj Bosni, opisivali su Cicka kao “strah i trepet”, “hodajući užas” koji se pred zatočenim bošnjačkim civilima iz Lašvanske doline razmetao okrvavljenim nožem, govoreći im kako je “klao u Ahmićima” i kako će “klati ponovo.”

Prema nepotvrdjenim navodima, Cicko je 1997. godine ušao u bazu SFOR u Vitezu da se raspita da li je na popisu haških optuženika, ali je bio – pogrešno - obaviješten da nije optužen.

Dijeljenje sadržaja