U unakrsnom ispitivanju ambasadora Herberta Okuna, odbrana Momčila Krajišnika nastojala da dokaže da su ratni ciljevi bosanskih Srba bili "razumni i prirodni" i da im se nisu "mogle naći zamjerke"


"Lideri bosanskih Srba su imali šest ratnih ciljeva, i njih su i javnosti i medjunarodnim pregovaračima otvoreno predočavali", rekao je ambasador Herbert Okun, svjedočeći na sudjenju Momčilu Krajišniku. U pedesetak susreta sa Sajrusom Vensom/Cyrus Vance i Dejvidom Ovenom/David Owen i samim svjedokom, koji je, kao njihov blizak saradnik, bilježio akcente pregovora 1992. i 93., Karadžić, Krajišnik, Koljević i drugi lideri SDS i RS su insistirali da ti ciljevi udju u sam mirovni sporazum o Bosni i Hercegovini.

Zasebna srpska država u BiH bio je prvi cilj, a zatim su slijedili: neprekinuta teritorija te države, etnički čista srpska država, specijalni odnosi sa Srbijom, podjela Sarajeva i pravo veta na odluke centralnih vlasti BiH.

U unakrsnom ispitivanju, Krajišnikov branilac Nikolas Stjuart/Nicholas Stewart je nastojao da dokaže da su ratni ciljevi bosanskih Srba bili "razumni" i "prirodni". "Zar tražiti sopstvenu državu nije razuman cilj?" upitao je Krajišnikov branilac.

"Svi smo smatrali da je to nerazuman cilj", uzvratio je svjedok, ističući da takva želja na apstraktnoj razini može biti "razumljiva", ali ako je "dovedete u vezu s realnošću", onda se etnički čista srpska država mogla stvoriti samo nasiljem, progonima i ubijanjem drugih naroda.

Ni podjela Sarajeva, prema Krajišnikovom braniocu, "u osnovi nije ratni cilj kojem bismo mogli naći zamjerke". Okun se, medjutim, ni s tim se nije složio. "Stanovništvo Sarajeva bilo je neraskidivo povezano, medju gradjanima nije bilo želje da žive razdvojeno, dakle, nije bilo načina da ih razdvojite osim silom", rekao je i dodao da je taj grad "trebalo ostaviti u miru." "Nismo vidjeli nikakav razlog zašto bi u takvom gradu trebalo mijenjati bilo šta, kao što ne bismo našli razloga da reorganizujemo Hag", rekao je Okun.

Advokat Stjuart, medjutim, nije odustajao od teze da se ratnim ciljevima vodjstva bosanskih Srba "samima po sebi nije imalo šta prigovoriti". Ni šesti - pravo veta na odluke centralnih vlasti BiH – po Stjuartu, "nije neprirodan cilj".

"Gospodine Stjuart, moram reći: ako prvi cilj nije validan, onda ništa drugo ne može biti ostvareno bez sile i nasilja", uzvratio je Okun i napravio jednu istorijsku paralelu: "Ako se složite sa nacistima da Njemačka treba biti očišćena od Židova, onda prirodno iz toga slijedi da ih treba odvesti u Poljsku i tamo ubiti u plinskim komorama. Prema tome, ja se ne mogu složiti s vašim zaključkom da je to prirodan slijed stvari, jer konačan rezultat je izrazito neprirodan", rekao je svjedok i naglasio da bi šesti ratni cilj – veto – doveo do "nefunkcionisanja bosanske republike i de facto do njenog raspada". "Ako vi to opisujete kao prirodni slijed, to možda u gramatičkom smislu funkcioniše, ali realno znači fizičko uništenje države. A svi su ti ciljevi bili usmjereni upravo prema tome", zaključio je ambasador Okun.



Fotografije