Home



PODJELE MEDJU KOSOVSKIM ALBANCIMA




Kao prilog optužbama protiv bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova - optuženih za zločine protiv Srba i Albanaca - uveden izvještaj u kojem se navodi da su sukobi medju kosovskim Albancima - tokom devedesetih godina - postojali kako u društvu, tako i medju pojedinim grupama koje su se zalagale za vojnu opciju.

Stephanie Schwander-Sievers, svjedok na suđenju Limaju i drugimaStephanie Schwander-Sievers, svjedok na suđenju Limaju i drugima

Kao prilog optužbama protiv bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova - koji se terete za zlostavljanja i ubojstva Srba i Albanaca 1998. godine - tužitelj je uveo antropološki izvještaj u kojem se objašnjavaju povijesni i kulturološki faktori koji su doveli do unutarnjih sukoba medju kosovskim Albancima.

"Žrtve zatočavanja, nasilja i ubojstava su, zajedno sa srpskim civilima, bili i albanski civili za koje je OVK smatrala da ne suradjuju", navodi se u optužnici protiv Fatmira Limaja, Haradina Bale i Isaka Musliu. Srbi i Albanci iz područja Štimlja, Glogovca i Lipljana, navodi tužitelj, držani su u ljeto 1998. godine u zatočeništvu u logoru Lapušnik, gdje su ubijani, mučeni i premlaćivani. Grupa zatočenika je, nakon zatvaranja logora, ubijena na planini Beriša. U optužnici su evidentirane 22 žrtve, od kojih su 10 Srbi, a 12 kosovski Albanci.

Antropologinja Stephanie Schwander-Sievers/Stefani Švander-Sivers, profesor albanskih studija, u svom izvještaju navodi da su unutarnje podjele i sukobi medju kosovskim Albancima postojali kako u društvu, tako i medju pojedinim grupama koje su se zalagale za vojnu opciju. "Ti se sukobi ne mogu razumjeti ako se ne uzme u obzir širi povijesni kontekst srpsko-albanskog sukoba", odnosno procesi poput etničke segregacije na Kosovu, ekonomske izoliranosti, rastućeg nacionalizma i nasilja koje je kulminiralo ukidanjem autonomije Kosova.

Schwinder objašnjava važnost tradicionalnih kulturoloških koncepta u albanskom društvu, kao što su zavade i njihovo rješavanje uz koje se vežu pojmovi "bese" (riječi ili obećanja lojalnosti), krvi, žrtvovanja, mučeništva, te izdaje. Ti su tradicionalni, ruralni pojmovi "instrumentalizirani u borbi protiv Srba" 1990-tih, navodi se u izvještaju.

"Popularnost i kontrolu je 1998. godine osvojila tradicionalistička 'enveristička' opcija" u društvu, koju je predstavljala OVK. "Početkom 1998. godine značajno se povećao broj napada na srpsku policiju, ali i na albanske 'kolaboracioniste'". Ako se vrijednosti u društvu kreću od "časti", s jedne, do "izdaje" s druge strane, može se očekivati da će protjerivanja ili ubijanja onih koji su smatrani "izdajicama" biti prihvaćena kao logična, smatra Schwinder. Ona, medjutim, dodaje da su se ponekad ti tradicionalistički pojmovi koristili da se prikriju motivi ubojstava koji su bili političke ili neke druge prirode.

Podjele medju kosovskim Albancima postojale su u više područja. "Prvo, tradicionalistička ratna opcija je prevladala nad opcijom pacifizma koju je zastupao Ibrahim Rugova i opcijom 'profesionalnog' sistema obrane kojeg je zastupao vodja vlade u egzilu Bujar Bukoši jer su se te dvije opcije, nakon Daytona, pokazale neuspješnima, navodi Schwindler. "Uspjeh dotad marginalnih militantnih grupa ne bi bio moguć bez srpskog nacionalizma, etničkog apartheida i pretjeranog nasilja srpskih snaga", dodaje ona.

Druga podjela je ekonomske i socijalno-kulturne prirode, navodi se u izvještaju. "Društvo kosovskih Albanaca je bilo podijeljeno na ruralno i urbano, tradicionalističko i moderno, vjersko i klansko", što je imalo za posljedicu razvoj različitih vidjenja o tome kako vladati i kako voditi rat.

Konačno, "nasilje i sukobi medju kosovskim Albancima često su bili rezultat sukoba u biznisu ili medju klanovima i interesima", navodi Schwindler.

Medjutim, postojao je jedan dramatični faktor koji je jednako utjecao na sve segmente društva kosovskih Albanaca: "Njihove 'vlade' i 'vojske' nisu imale korijen u izgradjenoj nacionalnoj državi", a "paralelni oblici vlasti koji su postojali nisu imali izvršnu vlast, politički legitimitet niti je bilo vladavine prava koja bi bila ojačana medjunarodnim priznanjem", navodi autorica izvještaja koja drži da je zbog takve situacije društvo bilo puno izloženije "inicijativama plemenskih 'sveznalica'".


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 195

"NEPRIJATELJSKI SVEDOCI": Milošević želi da sasluša Klintona, Širaka i Blera
BEGUNCI: Hapšenje Karadžića i Mladića - biti ili ne biti za Republiku Srpsku
"NEDODIRLJIVI" U SREBRENICI: Zločine nije imao ko da prijavi i istraži
ODLAZAK VETERANA: Deset godina Grejema Bluita u Haškom tribunalu