U okviru žalbene rasprave u postupku protiv Darija Kordića i Marija Čerkeza, tužitelji tvrde da su kazne Dariju Kordiću i Mariju Čerkezu “neprimjerene” te da ih treba povisiti – U slučaju Čerkeza optužba traži da bude proglašen krivim i za zločin u Ahmićima


U okviru žalbene rasprave u postupku protiv Darija Kordića i Marija Čerkeza, tužitelji su danas iznijeli svoje žalbene argumente u kojima traže da se okrivljenima povise kazne.

Kazna od 25 godina zatvora za Kordića, bivšeg političkog lidera Hrvata u srednjoj Bosni, “očito je neprimjerena”, budući da “ne odražava težinu djela koja mu se stavljaju na teret, kao ni njegovu ulogu u njima”, smatra tužiteljstvo. U njihovoj žalbi se ne traži da Kordić bude proglašen krivim za zločine za koje je oslobodjen u prvostupanjskom postupku, ali se traži “primjerena kazna” za djela za koja mu je utvrdjena krivnja, medju kojima su progoni Bošnjaka u općini Busovača i Vitez, te masakr u Ahmićima.

Prema riječima tužiteljice Helen Brady/Brejdi, dokazano je da je Kordić, kao utjecajni političar, “poticao i planirao” zločine te da je imao ovlasti nad vojskom iako nije bio u formalnom zapovjednom lancu. “Počinitelj sa bijelim rukavicama možda zaslužuje i težu kaznu od onih koji su zločine izvršili” i iza kojih on stoji, navodi Brady.

Kordićeva kazna je znatno kraća od kazne dodijeljene Tihomiru Blaškiću, vojnom zapovjedniku HVO u srednjoj Bosni koji je prvostupanjskom presudom osudjen na 45 godina zatvora, upozorava tužiteljstvo. Medjutim, oni su okrivljeni za “vrlo slične zločine” i, prema mišljenju optužbe, “ne treba biti bitne razlike u kaznama...kad je vijeće utvrdilo da su imali zajedničku vlast, pa čak da je Kordić bio iznad Blaškića.”

I u slučaju bivšeg zapovjednika Viteške brigade Marija Čerkeza, tužiteljstvo traži povišenje kazne, držeći da 15 godina zatvora “nije primjereno” za “važnu ulogu koju je on imao u kampanji progona” Bošnjaka u području Viteza. K tome, tužitelj Norman Farrell/Ferel navodi da je provstupanjsko vijeće pogriješilo kad je Čerkeza oslobodilo odgovornosti za zločin u Ahmićima.

Premda Viteška brigada nije sudjelovala “u prvobitnom napadu” na selo kad je ubijeno preko 100 Bošnjaka i spaljene njihove kuće, tužitelj ipak drži da je Čerkez, “kroz korake koje je poduzela njegova brigada, sudjelovao u zajedničkom zločinačkom poduhvatu u okviru kojeg je počinjen masakr.” Akcije koje je HVO pokrenuo 16. aprila 1993. bile su
“koordinirane”, navodi tužitelj i zaključuje da je zapovjednik Viteške brigade odgovoran za sve što se dogadja u njegovoj zoni.

Na kraju trodnevne žalbene rasprave, optuženi su dobili priliku dati izjave. Kordić nije iskoristio tu mogućnost, ali se Čerkez odazvao. “Želim javno izreći iskreno i duboko kajanje za svaku žrtvu u Lašvanskoj dolini”, rekao je Čerkez. On prihvaća odgovornost za sve što se dogodilo na lokacijama “gdje su djelovali vojnici pod njegovim zapovjedništvom”, ali navodi da to nisu Ahmići. “Kao Hrvat iz Bosne i pripadnik HVO, ja sam povrijedjen i posramljen činjenicom da je HVO na području Lašvanske doline odgovoran za nekoliko zločina - prije svega za zločin u Ahmićima”, rekao je Čerkez. On je kazao da se dobrovoljno predao Tribunalu jer “podržava ideju koja je dovela do osnivanja ovog časnog suda” i “napore da se pravdi privedu pojedinci koji su izvršili zločine da žig kolektivne krivnje ne ostane na ledjima naroda.”

Žalbeno vijeće se potom povuklo na razmatranje presude, koje će trajati nekoliko mjeseci.

Dijeljenje sadržaja