Na sudjenju Vidoju Blagojeviću i Draganu Jokiću, kao svjedok odbrane pojavio se Nenad Deronjić, koji je na sudjenju generalu Krstiću pomenut kao "jedan od učesnika pogubljenja" kraj rijeke Jadar, u području Srebrenice


Svjedočenje policajca iz Bratunca Nenada Deronjića na drugom tribunalovom sudjenju za masakr u Srebrenici, bilo je više u funkciji njegove sopstvene odbrane, nego odbrane optuženog Vidoja Blagojevića, koja ga je izvela na klupu za svjedoke.

Nenada Deronjića je, naime, na prvom srebreničkom sudjenju – generalu Radislavu Krstiću – jedan od svjedoka optužbe u pismenoj izjavi označio kao učesnika pogubljenja na obali rijeke Jadar. Nakon toga Deronjića su, kao osumnjičenog, ispitivali istražitelji tužilaštva, a saslušavan je i u Centru javne bezbjednosti u Bijeljini i policijskoj stanici u Bratuncu. U Hag je, kako je danas rekao, došao "zbog istine i zbog problema koje ima" nakon što je pomenut kao navodni učesnik u pogubljenju.

U glavnom ispitivanju, Deronjić je rekao da je na dan pada Srebrenice, 11. jula 1995. bio na službi na kontrolnom punktu u Konjević Polju i da se sutradan ujutro vratio u Bratunac. Istog dana je u sastavu 2. čete posebne jedinice policije upućen u Srebrenicu radi sprečavanja pljački i uspostavljanja reda i bezbjednosti. Svih sljedećih osam dana, tvrdi svjedok, radio je u samom gradu, gdje više nije bilo nikakvih sukoba ni borbenih djelovanja. Tvrdi, takodje, da na ulicama «nije vidio tijela ubijenih», ali da je «od drugih čuo da ih je bilo.» Odbrana je kao dokaz ponudila službeni "dnevnik" policijske stanice u Bratuncu, u kojem se navodi raspored Deronjića i ostalih policajaca od 12. do 20. jula.

Tužilaštvo je, u unakrsnom ispitivanju, predočilo svjedoku nekoliko dokumenata zvorničkog Centra javne bezbjednosti iz jula 1995., po kojima je Deronjićeva policijska četa bila u "ZB", to jest "zoni borbi", gdje je učestvovala u "BD", što je skraćenica za "borbena dejstva". Prema jednom od naredjenja, zadatak čete bio je da organizuje "zasjedu za Muslimane" u području sela Ravni Budim 12. i 13. jula.

Svjedok je tvrdio da nikad nije čuo za takvu naredbu, da nikud iz Srebrenice nije išao ni 12. ni 13. jula niti sljedećih deset dana, gdje je jednostavno radio na uspostavljanju osnovnih policijskih funkcija u gradu. "Nikad i ni u kakvom svojstvu nisam učestvovao u bilo kakvim zlodjelima", rekao je on na kraju svjedočenja.

Što se tiče optuženog Vidoja Blagojevića, zbog čije je odbrane i pozvan u tribunal, svjedok je rekao samo da ga poznaje kao sugradjanina, ali da ga u periodu od 11. do 20. jula nije ni vidio niti kontaktirao s njim.

Dijeljenje sadržaja