Home



TUŽILAŠTVO: NASTAVITI SUĐENJE HADŽIĆU




Tužilaštvo traži od Žalbenog veća da hitno preinači odluku prvostepenih sudija o tromesečnoj obustavi postupka i naloži nastavak izvođenja dokaza odbrane Gorana Hadžića, bivšeg političkog vođe Srba u Hrvatskoj

Goran Hadžić u sudnici TribunalaGoran Hadžić u sudnici Tribunala

Pretresno veće je krajem oktobra ove godine odlučilo da obustavi postupak protiv Gorana Hadžića na tri meseca, ostavljajući mogućnost da se taj period produži ukoliko se zdravstveno stanje optuženog ne poboljša. Tužilaštvo se sada žali na tu odluku i traži od Žalbenog veća da naloži "hitan" nastavak izvođenja dokaza odbrane koje je obustavljeno u oktobru 2014. kada je kod bivšeg premijera SAO Istočna Slavonija utvrđen moždani tumor.

Tužilaštvo u žalbi navodi da je Pretresno veće utvrdilo da je Hadžić sposoban za suđenje koje bi moglo da se završi u roku od 6 do 7 sedmica, zatim da je neznatna potreba za njegovim prisustvom u sudnici tokom izvođenja preostalih dokaza odbrane, kao i da bi nastavak suđenja bio u "interesu pravde". Uprkos tome, veće je odlučilo da suđenje privremeno treba obustaviti. Iz toga, ukazuje tužilaštvo, sledi da je "vrlo verovatno da konačna presuda u ovom slučaju nikad neće biti doneta".

U prvom od četiri žalbena osnova, tužilaštvo navodi da je veće propustilo da se izjasni o predlogu optužbe da se suđenje nastavi u odsustvu optuženog. Pravo optuženog da prisustvuje suđenju "nije apsolutno" i može se uskratiti ako zdravlje optuženog ugrožava nastavak postupka, navodi se u žalbi. Imajući u vidu "posebne okolnosti" ovog predmeta, i mogućnost da presuda nikad ne bude doneta, tužilaštvo smatra da postoji osnov da se suđenje nastavi i bez Hadžića.

Dalje, tužilaštvo smatra da je veće pogrešno zaključilo da video konferencijska veza nije "odgovarajuće rešenje" koje će omogućiti optuženom da učestvuje u postupku. Ukazuje se, takođe, da je veće propustilo da istraži sve raspoložive načine za nastavak suđenja, te da je pogrešno zaključilo da odustajanje tužioca od unakrsnog ispitivanja preostalih svedoka odbrane nema značaja.

Tužilaštvo podseća da je Hadžić zauzimao visoku poziciju u rukovodstvu hrvatskih Srba itereti se za neke od najtežih zločina. Žalbeno veće treba da uzme u obzir poodmaklu fazu postupka i činjenicu da bi suđenje bilo odavno završeno da Hadžić nije bio u bekstvu sedam godina.

Suđenje Goranu Hadžiću za zločine protiv čovečnosti u Istočnoj Slavoniji je prekinuto na polovini dokaznog postupka odbrane. Odbrana je nameravala da izvede još 44 svedoka, od kojih je samo 11 trebalo da svedoči "uživo" u sudnici, dok je za 33 svedoka bilo predviđeno da se usvoje njihova prethodna svedočenja ili izjave odbrani.

Po tužilaštvu, veće nije uspešno i ekspeditivno vodilo postupak o čemu svedoči i vreme koje je sudijama bilo potrebno da donesu odluku po zahtevima optužbe da se suđenje nastavi. Žalbeno veće, stoga, treba da ispravi tu grešku i naloži nastavak izvođenja dokaza odbrane uz puno poštovanje prava optuženog.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 697

TOTALNO PORICANJE: Čas istorije profesora Kovića
CARMEL AGIUS: Predstavljamo novog predsednika Haškog tribunala
NEPOŠTOVANJE SUDA: Zastrašivanje i potkupljivanje Šešeljevih svedoka