Trifko Komad, svjedok odbrane Ratka Mladića

Bivši član Glavnog odbora Srpske demokratske stranke Trifko Komad je u izjavi timu odbrane i iskazu na suđenju Ratku Mladiću nastojao da ubedi sudsko veće da su tokom rata u BiH veze između rukovodstva i nižih organa vlasti bosanskih Srba bile "pokidane". Drugim rečima, da vrh vlasti na čelu sa Karadžićem i Mladićem nije bio odgovoran za sporadične zločine koje su činile grupe sa lokalnog nivoa.

Nastojeći da bude što ubedljiviji u naglašavanju nezavisnosti nižih instanci vlasti, svedok je čak rekao da je skraćenica SAO uoči i za vreme rata označavala "samostalne autonomne oblasti". To je "zaparalo" uši sudijama koji su u dosadašnjem toku postupka slušali iskaze o "srpskim" a ne "samostalnim autonomnim oblastima" u BiH i Hrvatskoj.

Pitali su, zato, svedoka da se još jednom presabere i kaže tačan naziv skraćenice, a kada je ovaj ostao pri svom, sudija Moloto je pitao kako neki entitet u isto vreme može biti i samostalan i autonoman. S jedne strane oblasti su, odgovara Komad, bile samostalne i potpuno nezavisne, a sa druge autonomne, odnosno vezane za centralnu vlast.

Ukazujući na jednak tretman koji su imali svi građani srpskog entiteta u BiH, svedok je danas izneo još jednu tvrdnju koja je suprotna dosadašnjim saznanjima sudija. Rekao je, naime, da glasački listići za plebiscit srpskog naroda o ostanku u Jugoslaviji, organizovan u novembru 1991. godine, nisu bili različite boje za srpske i nesrpske glasače, već se to dogodilo "iz čisto tehničkih razloga", jer štamparije nisu mogle da naprave sve u istoj boji.

Koliko je Komad bio ubedljiv najbolje svedoči činjenica da je odbrana, nakon konsultacija sa tužilaštvom, odlučila da se na deo iskaza svog svedoka ne oslanja. Strane u postupku su se, naime, složile da je skraćenica SAO označavala srpske autonomne oblasti, a da su listići na plebiscitu imali različite boje, pa čak i različita pitanja u zavisnosti od nacije glasača.

Nakon Komada, na klupu za svedoke je izveden Čedo Šipovac, bivši službenik prijedorskog Sekretarijata za narodnu odbranu, organa nadležnog za regrutaciju i mobilizaciju vojnika. On je tvrdio da su se 1991. i 1992. godine na mobilizaciju uglavnom odazivali Srbi, ali je bilo i Muslimana i Hrvata koji su pristupili JNA, a onda zajedno sa drugima prešli u vojsku bosanskih Srba. U izjavi koja je uvedena u dokaze je negirao da su u Prijedoru postojali logori navodeći da su Keraterm i Omarska bili "istražni", a Trnopolje "sabirni" centar.