Prebacujući odgovornost na Arkanovce, Šešeljevce i JNA, branilac Gorana Hadžića tražio od veća da bivšeg predsednika Vlade SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem oslobodi optužbi za zločine protiv čovečnosti počinjene na teritoriji Istočne Slavonije od juna 1991. do kraja 1993. godine. "Da su optužbe zaista tačne, da mi savest nije mirna, zar bi moja porodica i dalje živela u Hrvatskoj", pita se Hadžić u izjavi bez polaganja zakletve

Goran Hadžić nije ni individualno ni kao nadređeni odgovoran za zločine protiv čovečnosti i ratne zločine počinjene u Hrvatskoj od juna 1991. do kraja 1993. godine, poručio je njegov branilac Zoran Živanović na početku uvodne reči. Živanović je zatražio od sudija da bivšeg predsednika Vlade SAO Istočna Slavonija i nekadašnjeg predsednika samozvane RSK oslobode krivice za sve zločine za koje se tereti, uključujući i optužbe za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva s velikih delova teritorije Hrvatske.

U kratkoj uvodnoj reči, branilac je najavio da će izvoditi dokaze koji potvrđuju da je JNA imala de facto vlast na području Istočne Slavonije. Živanović je podsetio na izjavu Živote Panića, bivšeg komandanta Prve vojne oblasti JNA da su Željko Ražnatović, Vojislav Šešelj i njihovi ljudi "odgovorni za problematične događaje". Tužilaštvo je, rekao je branilac, zaobišlo "stvarne krivce" i "izbeglo je da pomene sva vojna lica koja su se nalazila na tom području, a koja su aktivno komandovala i rukovodila svim jedinicama tokom 91 i 92. godine". Umesto toga, rekao je, tužilaštvo je za svedoke izvelo vojna lica koji su odgovornost za događaje u Istočnoj Slavoniji prebacili na lokalne hrvatske Srbe, poput Hadžića.

Živanović je ukazao da je tužilaštvo tokom dokaznog postupka nastojalo da prikaže Hadžića kao "silovitog čoveka sa mračnim planovima". On je, međutim, bio samo običan porodični čovek, bivši magacioner bez uticaja na događaje koji su ga "lansirali" na politički položaj i "zauvek promenili njegov život.

Na kraju uvodne reči, sudije su pogledale prvi deo dokumentarnog filma "Jugoslavija - rat koji se mogao izbeći" autora Đorđa/George Bogdanovića, u kojem se odgovornost za raspad bivše Jugoslavije pripisuje Sloveniji i Hrvatskoj i "nemačkoj rekolonizaciji Balkana", dok se Srbija prikazuje isključivo kao žrtva. Isti film su u dokaznom postupku odbrane prikazivali i Slobodan Milošević i Radoslav Brđanin.

Nakon uvodne reči, sudijama se obratio Goran Hadžić, najpre izjavom bez polaganja zakletve a potom i kao prvi svedok sopstvene odbrane. Hadžić se, kako je objasnio, odlučio na izjavu iz dva razloga - kako bi izrazio žaljene zbog svih žrtava koje su stradale u ratu i koje zaslužuju "jednako poštovanje". Drugi razlog je, naveo je, uvodna reč tužioca u kojoj je optužen da je tokom sukoba rušio džamije i crkve. "Kako sam mogao da rušim džamije, kad nije bio nijedne u SAO SBZS ni u RSK", upitao je Hadžić.

Optuženi je, potom, pokušao da se ogradi od izjava datih medijima tokom rata, navodeći da ih treba sagledati u kontekstu tadašnjih dešavanja. "Nisam ni robot, ni pravnik, ni veliki um da znam da li su informacije kojima sam raspolagao u to vreme bile tačne", rekao je Hadžić i dodao da je razlog za njegovo svedočenje upravo nastojanje da "prikaže realnu sliku stvari". Rekao je, takođe, da ne mogu da postoje dve istine o jednom događaju ukazujući da je tužilaštvo u predmetu Vukovarske trojke bivših oficira JNA odgovornost za događaje u Istočnoj Slavoniji pripisivalo vojnim, a u njegovom slučaju - civilnim vlastima.

Naglašavajući da je poput zapadnih političara i sam bio za opstanak zajedničke države, Hadžić se na kraju izlaganja upitao: Ako je tačno da sam naredio i organizovao proterivanja i ubistva civila i rušenje hrvatskih gradova i sela, ako mi savest nije čista, kako je moguće da moja supruga i ćerka i danas žive u Hrvatskoj.

Hadžić je potom prešao na klupu za svedoke gde će narednih 30 sati odgovarati na pitanja branioca Živanovića. U uvodu je opisao početke svoje političke karijere - od Saveza komunista, preko Stranke za demokratske promene do Srpske demokratske stranke, koja ga je 1991. godine imenovala za premijera SAO SBZS. Hadžićev iskaz se nastavlja sutra.

Dijeljenje sadržaja