Na suđenju Ratku Mladiću svjedoči Srećko Aćimović, bivši komandant Drugog bataljona Zvorničke brigade VRS koji je u julu 1995. godine, nakon pada Srebrenice, odbio naređenje "odozgo" da formira streljački vod za egzekuciju zarobljenika. To "odozgo" je, po svjedoku, značilo da je naređenje upućeno iz Glavnog štaba VRS

Suđenje Ratku Mladiću nastavljeno je iskazom Srećka Aćimovića, bivšeg komandanta Drugog bataljona Zvorničke brigade VRS koji tvrdi da je u julu 1995. godine odbio da izvrši naređenje da formira streljački vod za egzekuciju Bošnjaka, zarobljenih nakon pada Srebrenice i zatvorenih u školu u Ročeviću, kraj Zvornika.

Aćimović je 14. jula od lokalnog sveštenika i predsjednika mjesne zajednice saznao da srpski vojnici ubijaju zarobljene Bošnjake u školi u Ročeviću. Nakon što je otišao do škole i u to se lično uvjerio, pokušao je da stupi u kontakt sa komandantom Zvorničke brigade Vinkom Pandurevićem i načelnikom štaba Draganom Obradovićem. Dežurni oficir Zvorničke brigade ga je spojio sa načelnikom bezbjednosti Drinskog korpusa Vujadinom Popovićem koji mu je rekao da ne "dramatizuje", i da će zarobljenici ujutro biti razmijenjeni.

Aćimović je, međutim, te noći između jedan i dva sata ujutro dobio šifrirani telegram sa naređenjem da formira streljački vod za egzekuciju zarobljenika u Ročeviću. "Šokiran" sadržajem telegrama, Aćimović je odgovorio da neće izvršiti naređenje. Nedugo zatim dobio je još jedan telegram u kojem se insistiralo da obezbijedi vod vojnika za strijeljanje.

Nakon što je, po drugi put, odbio da postupi po naređenju Aćimovića je telefonom nazvao tadašnji načelnik bezbjednosti Zvorničke brigade Drago Nikolić koji je vršio pritisak na njega da izvrši naređenje rekavši mu da je ono stiglo "odozgo". Nikolićevu sugestiju da je naređenje stiglo "odozgo" Aćimović je protumačio kao da je ono upućeno iz Glavnog štaba VRS, kojim je komandovao optuženi Mladić.

Aćimović je 15. jula ujutro otišao u školu u Ročeviću gdje je zatekao Vujadina Popovića, koji je insistirao da se naređenje izvrši i da se formira streljački vod. Aćimović je, međutim, još jednom odbio da to uradi. Popoviću je, kaže, sugerisao da se zatvorenici "ili vrate odakle su došli ili sprovedu u kasarnu u Kozluku".

U školi u Ročeviću, nedaleko od Zvornika, je 14. i 15. jula bilo zatočeno oko 500 muškaraca zarobljenih nakon pada Srebrenice. Umjesto u kasarnu, a kasnije u razmjenu, zatvorenici su odvedeni na obalu Drine, u blizini Kozluka, gdje su strijeljani.

Mladićev branilac Branko Stojanović je na početku unakrsnog ispitivanja ukazivao da se nijedan od telegrama sa spornim naređenjem ne nalazi u evidenciji Zvorničkog brigade. Aćimović se složio da bi, po pravilima, negdje morao postojati trag o razmijenjenim telegramima. Međutim, dodao je, ne može se isključiti ni mogućnost da je neko u međuvremenu uklonio te tragove. Na braniočevu sugestiju da u evidenciji nije zabilježen ni njegov poziv komandi Zvorničke brigade, svjedok je rekao da je sam komandant Pandurevićsvjedočeći u svoju odbranu potvrdio da je Aćimović pokušao da stupi u kontakt s njim.

Dijeljenje sadržaja