"Saznavši za plan da se pobiju zarobljenici, ja kao vršilac dužnosti komandanta, preuzeo sam odgovornost za taj plan i podržao njegovo izvršenje", kaže bivši načelnik štaba Zvorničke brigade u Izjavi o činjenicama, koja je dio sporazuma o priznanju krivnje postignutog sa tužiteljima.

"Časni sude, izjašnjavam se kao kriv." Izgovorivši ove riječi, pognute glave, Dragan Obrenović je danas pred Raspravnim vijećem Haškog tribunala priznao krivnju za zločine u Srebrenici. Bivši načelnik štaba i zamjenik komandanta Zvorničke brigade VRS izjasnio se krivim za progon kao zločin protiv čovječnosti - počinjen kroz ubojstvo preko 7.000 Bošnjaka, okrutno postupanje i premlaćivanje zatočenika u području Zvornika, teroriziranje bošnjačkog stanovništva iz Srebrenice i Potočara te uništavanje osobne imovine zatočenika u području Zvornika.

Priznanje se temelji na jučer objavljenom sporazumu s optužbom, kojim se predvidja da će Obrenović tužiteljima dati istinite i potpune informacije o srebreničkim dogadjajima, te da će svjedočiti za optužbu na procesu dvojici suoptuženih, kao i na bilo kojem budućem sudjenju. Optužba će, sa svoje strane, odbaciti preostale točke optužnice, uključujući suučesništvo u genocidu. Tužitelj Peter McCloskey/Piter Mekkloski predložio je kaznu izmedju 15 i 20 godina zatvora, a obrana još nije iznijela svoj prijedlog. Raspravno vijeće - kako je naglašeno i na današnjem izjašnjavanju o krivnji - nije obavezno dodijeliti kaznu u predloženom rasponu.

Premda je ovo priznanje krivnje dano tjedan dana nakon početka drugog srebreničkog sudjenja, optužba i obrana drže da se treba smatrati kao 'priznanje prije sudjenja', budući da je tužiteljstvu prije početka glavne rasprave dojavljeno da je Obrenović spreman preuzeti krivnju.

Sporazumu je priložena "Izjava o činjenicama kako ih je naveo Dragan Obrenović". On opisuje kako je 13. jula 1995. saznao za dolazak zarobljenika iz srebreničke enklave na područje Zvornika te da mu je načelnik za bezbjednost Drago Nikolić rekao da "naredjenje glasi" da se zarobljenici streljaju: "Nikolić mi je rekao da je komanda već upoznata s tim naredjenjem, da je ono došlo od Mladića i da svi, uključujući (zvorničkog komandanta) Pandurevića, znaju za tu naredbu."

Obrenović navodi da je on u tom trenutku komandovao Zvorničkom brigadom u odsustvu komandanta Vinka Pandurevića. "Saznavši za plan da se pobiju zarobljenici, ja kao vršilac dužnosti komandanta, preuzeo sam odgovornost za taj plan i podržao njegovo izvršenje", kaže optuženi. Priznao je, na primjer, da je dozvolio da dva mašinista iz njegove brigade budu korištena za ukopavanje ubijenih zarobljenika. On priznaje da je "znao da se vrše operacije ubijanja", premda nije sudjelovao u njima već je bio angažiran u borbama s kolonom Bošnjaka koja se probijala iz srebreničke enklave.

Obrenović navodi da je jednom prilikom u augustu 1995. pitao generala Radislava Krstića zašto je pobijeno toliko običnih ljudi: "General Krstić me pitao gdje sam bio. Rekao sam da sam bio na terenu na Snagovu kako mi je naredjeno. Krstić me prekinuo i rekao da o tome više nema priče."

Krstić, koji je uoči napada na Srebrenicu imenovan zapovjednikom Drinskog korpusa VRS, je 2001. godine proglašen krivim za genocid i osudjen na 46 godina zatvora. Na drugom srebreničkom sudjenju koje je počelo prošlog tjedna, na optuženičkoj su klupi ostali Vidoje Blagojević, bivši komandant bratunačke brigade, i Dragan Jokić, načelnik inženjerije Zvorničke brigade - nakon što su krivnju priznali Obrenović i, dvije sedmice ranije, Momir Nikolić, oficir za bezbjednost Bratunačke brigade.

U skladu sa sporazumom koji su Nikolić i Obrenović sklopili s optužbom, oni će prije izricanja kazne morati svjedočiti na sudjenju bivšim suoptuženima da bi se vijeće uvjerilo da u potpunosti suradjuju. Očekuje se, stoga, da će rasprava uoči izricanja kazne biti održana tek u jesen ove godine.

Dijeljenje sadržaja