Posljednji svjedok, general Enver Hadžihasanović, govorio o ulozi 28. divizije ABiH u vrijeme pada srebreničke enklave. "Ta divizija nije predstavljala vojnu opasnost za snage VRS", rekao je on

Na suđenju generalu Radislavu Krstiću, bivšem zapovjedniku Drinskog korpusa VRS optuženom za genocid u Srebrenici, završeno je izvođenje dokaza. Tokom 96 dana suđenja, optužba je pozvala 102 svjedoka, obrana 12, a Raspravno vijeće dva svjedoka, dok je u sudski spis uloženo preko 1000 dokumenata. U maju će optužba i obrana iznijeti svoje zaključne riječi, a izricanje presude očekuje se u julu, točno šest godina nakon pada Srebrenice.

Posljednji svjedok na ovom suđenju - kojeg su pozvali suci - bio je penzionirani general Vojske Federacije BiH Enver Hadžihasanović, bivši načelnik štaba ABiH. On je, kao i general Sefer Halilović, koji je svjedočio jučer, bio pozvan da govori o padu srebreničke enklave i ulozi 28. divizije ABiH. Prema Hadžihasanovićevim podacima, ta je divizija 11. jula 1995., u vrijeme ulaska Vojske Republike Srpske u Srebrenicu, krenula u povlačenje iz enklave. U kilometrima dugoj koloni prema Tuzli je krenulo između 5.500 i 6.000 pripadnika te divizije kao i 6-7.000 civila. Međutim, samo se prvi dio kolone, nešto više od 3.000 pripadnika divizije, izvukao iz enklave i preživio.

Hadžihasanovićevo svjedočenje optužba je iskoristila da dokaže kako su bošnjačke snage bile slabe u odnosu na VRS koja je nadirala u enklavu. Tužitelj Mark Harmon je predočio izvještaje 28. divizije u kojima ona, uoči pada enklave, upozorava da će se morati povući jer je u bezizlaznoj situaciji i nema hrane. Hadžihasanović je komentirao da je zadatak Drinskog korpusa VRS bio upravo to - da spriječi dolazak humanitarne pomoći Bošnjacima. "Zadaća Drinskog korpusa bila je da eliminira Drinu kao granicu između srpskih teritorija. U tom cilju su vodili vojne operacije te zaustavljali humanitarnu pomoć", rekao je svjedok.

Obrana je, sa svoje strane, nastojala dokazati da je 28. divizija imala dovoljno ne samo ljudstva, već i naoružanja, da predstavlja vojnu opasnost za snage VRS. Obrana je citirala novinske članke o tome kako su pripadnici te divizije vršili diverzije u dubini srpskih položaja. Hadžihasanović je, međutim, ostao pri tvrdnji da je ta divizija bila slabo opremljena i borbeno slabo upotrebljiva. "Ona nije predstavljala opasnost za Drinski korpus VRS", zaključio je svjedok.

S obzirom na Hadžihasanovićev vojni staž, sutkinja Patricia Wald/Patriša Vold je od njega tražila mišljenje o postupcima snaga VRS prema zarobljenicima u enklavi. "Što je navelo VRS i snage MUP RS da pogube na tisuće Bošnjaka umjesto da ih samo zarobe ili razmijene?", upitala je Wald. "Ni danas ne mogu sebi odgovoriti što je bilo tim ljudima da poubijaju nedužne", odgovorio je general. Interesantan je podatak da su Hadžihasanović i optuženi Krstić zajedno završili Komandno-štabnu akademiju JNA u Beogradu. Na daljnje pitanje Waldove što mora učiniti zapovjednik kad sazna da su njegovi vojnici počinili zločin po nalogu nadređenog mu oficira -general Krstić se, naime, branio tvrdnjom da je general Mladić imao potpunu kontrolu u enklavi- Hadžihasanović je odgovorio da bi takav zapovjednik morao napustiti svoju dužnost ako se nije slagao s onim što je učinjeno.

Vjera Bogati

Dijeljenje sadržaja