Forenzički eksperti Tribunala sarađivaće sa jugoslovenskim vlastima u ekshumaciji i autopsiji posmrtnih ostataka žrtava iz potopljene hladnjače - saopštio danas zamenik glavnog tužioca Grejem Bluit. Ocene tužilaštva o trenutnom stanju saradnje Hrvatske, Republike Srpske i SR Jugoslavije sa Haškim tribunalom. Tri nova suđenja u septembru

Tužilaštvo Haškog tribunala je, konačno, zadovoljno jednim primerom konkretne saradnje sa jugoslovenskim vlastima. Zamenik glavnog tužioca Grejem Bluit/Graham Blewitt je na današnjoj konferenciji za novinare ocenio da je uspostavljena "dobra saradnja" sa jugoslovenskim vlastima na ekshumaciji posmrtnih ostataka žrtava iz kamiona-hladnjače koji je aprila 1999. izvađen iz Dunava. Bluit nije želeo da otkriva detalje o toj "dobroj saradnji", ali se iz dosadašnje prakse tužilaštva u sličnim situacijama može zaključiti da će njegovi istražitelji i forenzički eksperti prisustvovati ekshumaciji i autopsiji žrtava, kako bi osigurali da se njihovi rezultati mogu koristiti na budućim suđenjima pred Tribunalom.

Zamenik glavnog tužioca, takođe, nije hteo da se uključuje u debatu koja se, u SR Jugoslaviji, vodi povodom nacrta zakona o saradnji sa Tribunalom. Ponovio je, samo, "savršeno jasan stav" glavnog tužioca Karle/Carle del Ponte da je to "unutrašnje pitanje Jugoslavije", koje nema nikakvog efekta na obavezu Beograda da izvršava naloge Tribunala. Tužilaštvo, istakao je Bluit, "smatra da nema potrebe za tim zakonom, budući da je jasna obaveza saradnje koja uključuje hapšenje i transfer optuženih i pristup svedocima i dokumentima." Zamenik glavnog tužioca, takođe, ocenjuje da "kod mnogih u Beogradu postoji iskrena želja i namera da se ostvari takva saradnja sa Tribunalom."

Povodom medijskih izveštaja o pismu koje je ministar pravde Srbije Vladan Batić proteklog vikenda uputio glavnom tužiocu Karli del Ponte, zahtevajući podizanje optužnica protiv lidera kosovskih Albanaca, Bluit je danas izjavio da takvo pismo "još nije stiglo do Haga", ponavljajući poznati stav haških tužilaca da se optužnice "ne podižu po narudžbini", već kada se sprovede istraga i prikupi dovoljno dokaza koji mogu izdržati probu pred sudom.

Ocenjujući stepen saradnje Zagreba i Banja Luke sa Hagom, Bluit je ukazao da su odnosi sa Hrvatskom "veoma dobri i postaju još bolji", mada ima još nekih zahteva tužilaštva koje vlasti u Zagrebu tek treba da ispune. Forenzičari tužilaštva, dodao je Bluit, u saradnji sa hrvatskim vlastima nastavljaju ekshumacije posmrtnih ostataka žrtava iz grobnica u području Knina.

Izuzimajući "bolno pitanje" hapšenja optuženih za ratne zločine, i Republika Srpska, po oceni Bluita, "sve bolje sarađuje sa tužilaštvom, mada ima prostora za dalje poboljšanja." Vlasti u Banja Luci dostavljaju tužilaštvu dokumenta od značaja za tekuće istrage i omogućavaju haškim istražiteljima pristup svedocima. Tužilaštvo je, otkriva Bluit, nedavno uputilo veći broj poziva za intervjue i svi pozvani su se uredno odazvali, sami ili uz "asistenciju" lokalnih vlasti.

Predstavnik za štampu Tribunala, Džim Lendejl, saopštio je danas da će 10. septembra u Hagu početi tri nova suđenja: Mladenu Naletiliću "Tuti" i Vinku Martinoviću "Šteli", optuženima za zločine u Mostaru; zatim četvorici optuženih za etničko čišćenje Bosanskog Šamca, kao i Mitru Vasiljeviću, optuženom za zločine u Višegradu. Budući da su za zločine u Višegradu, pored Vasiljevića, optuženi još i Milan i Sredoje Lukić, tužilaštvo - istakao je Bluit - čini sve kako bi osiguralo da se svoj trojici sudi zajedno. Nalog za hapšenje Milana i Sredoja Lukića je svojevremeno upućen vlastima SRJ, pošto se pretpostavljalo da su se "sklonili" u Srbiju, ali tužilaštvo, rekao je danas Bluit, "ima indicije da su dvojica Lukića u stalnom pokretu, kako bi izbegli hapšenje." U slučaju da se oni ipak pre 10. septembra nađu u Hagu, suđenje Vasiljeviću bi bilo za nekoliko meseci odloženo, kako bi se Lukićima dalo vremena da pripreme svoju odbranu.

Dijeljenje sadržaja