To pitanje Ministarskom vijeću Evropske unije postavlja francuski poslanik Evropskog parlamenta, Olivje Dipi

Komisija francuskog parlamenta o Srebrenici već gotovo pola godine ispituje pod kakvim okolnostima je ova "zona pod zaštitom UN" pala u ruke snaga Ratka Mladića. Njen zadatak nije da odgovori na sva pitanja koja nameće taj događaj, nego da ustanovi mjeru odgovornosti francuskih vojnih i političkih ličnosti za predaju grada i za masakr nad bošnjačkim stanovništvom koji je uslijedio. Međutim, koliko god da su se francuski poslanici trudili da parlamentarnu istragu svedu samo na to pitanje, ono se nije dalo izolovati i istražiti van konteksta svih prethodnih i potonjih događaja, odluka, naredbi i svega onog što su multietničke međunarodne snage učinile ili mogle da učine, a nisu.

Zato je bilo neminovno da su se kao učesnici i svjedoci zbivanja u Srebrenici u julu 1995. godine, poslije prvih četrnaest ličnosti, odreda iz visokih političkih i vojnih krugova Francuske, pred Misijom počeli pojavljivati i stranci. Među njima, na sopstveni zahtjev, i holandski ministri inostranih poslova i odbrane Hans van Mirlo (Mierlo) i Joris Vorhuve (Voorhoeve), koji su, zajedno sa pukovnikom Tomom Karemansom (Karremans), i generalom Cesom Nikolajem (Nicolaï), pokušali da poprave više nego loš imidž holandskog bataljona UNPROFOR, koji je bio raspoređen kod Srebrenice.

Francuska parlamentarna istraga je na taj način, i ne htijući, prevazišla interni karakter i smisao, i stekla internacionalne razmjere. Reklo bi se, po prirodi stvari. Jer, među učesnicima rata u Bosni i Hercegovini, uključujući i strance, to jest pripadnike UNPROFOPR ili "predstavnike međunarodne zajednice", nema niti može biti onih koji ni najmanje nisu odgovorni za srebreničku tragediju. U tome i jeste razlog što bi svi, baš svi, izuzev srebreničkih žena, želili da se juli 95. u Srebrenici, zajedno sa 7 000 mrtvih, baci ad acta i zaboravi.

Upravo zato što tome stoji na putu, dosadašnja istraga nije dala spektakularne rezultate, napor Misije francuskog parlamenta ima dubokog smisla i značaja. Ako ništa drugo, Srebrenica ponovo ne da mira, muči savjesti, zahtijeva pravdu. Da se pred poslanicima francuskog parlamenta nije pojavilo 25 ličnosti (18 Francuza i sedam stranaca), i da u svojim izlaganjima nisu ukazali na neke nepoznate i već u stranu potisnute stvari, Srebrenica se najradije nikad ne bi pomenula u Evropskoj uniji. Motivi za pitanja koja je evropski poslanik Olivje Dipi (Olivier Dupuis) sročio i poslao Ministarskom vijeću Evropske unije, zasnivaju se na činjenicama koje je ova Misija direktno ili posredno otkrila.

U obraćanju Ministarskom vijeću EU, čiju kopiju je dobilo pariško dopisništvo SENSE, Olivje Dipi prvo ističe da je prema više izvora, uključujući obavještajne službe Francuske i Njemačke, ali i američku CIA, NATO već 17. juna 1995. znao da "general Perišić iz Beograda koordinira pripreme za napad na srebreničku enklavu". Osim toga, prema poslaniku Dipiu, obavještajne službe zemalja članica Atlantskog saveza raspolažu filmskim snimcima masovnih egzekucija, koje su srpske snage počinile poslije pada Srebrenice 11. jula 1995. godine.

Dipi podsjeća da je francuski general Bernar Žanvije (Bernard Janvier), tadašnji komandant međunarodnih snaga za Jugoslaviju, u Savjetu bezbjednosti UN rekao da "treba odustati od misija koje dovode u opasnost trupe UNPROFOR", to jest "otarasiti se enklava na istoku Bosne", a da je prije toga šest puta odbio holandski zahtjev za vazdušnim udarima.

Navodeći te činjenice, evropski poslanik Dipi traži od Ministarskog vijeća Unije da rasvijetli i ulogu "petnaestorice" u srebreničkim zbivanjima. Gotovo sve članice EU su na ovaj ili onaj način kao 'međunarodna zajednica' bile prisutne u Bosni, a nisu ni mrdnule da poslije pada "zaštićene zone" spriječe masakre koji su se mogli predvidjeti. "Da li Vijeće sa potpunom sigurnošću može barem potvrditi da su dokazi kojima raspolažu članice EU dostavljene Haškom tribunalu?" pita konkretno Olivje Dipi i dodaje: "Ako je tako, može li objasniti zašto protiv generala Perišića, koji je učestvovao u organizovanju i planiranju ratnih i zločina protiv čovječnosti, koje su snage bosanskih Srba počinile u Srebrenici, Haški tribunal još nije podigao optužnicu?"

Evropski poslanik Olivje Dipi očekuje da mu Ministarsko vijeće EU na ova pitanja odgovori već na narednoj sjednici, zakazanoj za 17. juni.

Dževad Sabljaković

Dijeljenje sadržaja