Srpska javnost je ubeđena da se u Hagu "sudi samo Srbima". Dosadašnji bilans osuda u Haškom tribunalu govori drugačije: na 10 do sada završenih suđenja 11 bosanskih Hrvata je "dobilo" 182, a 5 bosanskih Srba 120 godina zatvora. Bošnjaci na trećem mestu sa 40 a "Jugosloveni" na začelju sa 5 godina zatvora

Prema najnovijem istraživanju javnog mnenja u Srbiji, čak trećina anketiranih građana smatra da se u Hagu "sudi samo Srbima", dok čak dve trećine veruje da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju "nepravedan i nepotreban." Slična istraživanja u Hrvatskoj su, svojevremeno, donosila slične rezultate. Da se, naime, u Hagu, naravno nepravedno i nepotrebno, "sudi samo Hrvatima." Što, opet, nije nikakvo čudo, imajući u vidu kako su, od osnivanja Tribunala 1993. pa sve do nedavno, hrvatska i srpska javnost "informisane" o tome šta se, i zašto, radi u Hagu. Bilo bi, zapravo, čudo da misle drugačije, jer su "programirani" da misle upravo tako kako se izjašnjavaju u anketama.

"Nacionalno prebrojavanje" optuženih ili osuđenih za ratne zločine je suprotno osnovnoj funkciji Haškog tribunala. A njegova je osnovna funkcija da individualizuje, odnosno utvrdi pojedinačnu krivičnu odgovornost za ono što se dogodilo, kako krivica za to ne bi ostala kolektivna. Zvuči kao fraza, ali u Hagu se ne sudi ni Srbima ni Hrvatima... već konkretnim pojedincima optuženim da su ubijali, mučili, silovali, razarali, izgonili, pljačkali... i na taj način prekršili međunarodno pravo kojim se reguliše ponašanje strana u oružanim sukobima. Insistiranjem da su oni Srbi, ili Hrvati, ili Muslimani... "kolektivizuju" se ne samo zločinci, već i zločini koje se ti pojedinci počinili, pa se samim tim "kolektivizuje" i odgovornost za njih. No, i to će se, vremenom, shvatiti i prihvatiti, kako na površinu (Dunava, zemlje ili svesti) budu izlazile opore i nepobitne činjenice o zločinima počinjenim tokom protekle decenije.

Mada se oni koji žele da veruju kako se u Hagu sudi "samo Srbima" ili "samo Hrvatima", verovatno ne daju "zbuniti činjenicama", pogledajmo, ipak, kako u tom pogledu trenutno stoje stvari. Na 10 do sada završenih suđenja, za ukupno 19 optuženih je "izvan razumne sumnje" dokazano da su na razne načine - kao naredbodavci, neposredni izvršioci ili saučesnici - učestvovali u ubistvima, mučenjima, silovanjima, razaranjima, progonu na političkim ili verskim osnovama i drugim ratnim ili zločinima protiv čovečnosti. Do sada je osuđeno ukupno 11 bosanskih Hrvata, 5 bosanskih Srba, dva Bošnjaka i jedan "Jugosloven" - zapravo bosanski Hrvat koji je tokom rata bio u sve četiri vojske (JNA, NVO, Armija BiH, i VRS) da bi vojničku karijeru završio 16. jula 1995. kada je na poljoprivrednom dobru Branjevo, kao pripadnik X diverzantskog odreda VRS, učestvovao u pogubljenju više od hiljadu zarobljenih bošnjačkih muškaraca.

Bosanski Hrvati ubedljivo "vode" ispred bosanskih Srba ne samo u broju osuđenih (11:5), nego i u "zarađenim" godinama zatvora (182:120). Dvojica osuđenih Bošnjaka dobili su ukupno 40 godina zatvora, dok je već pomenuti "Jugosloven" prošao najjeftinije: zbog priznanja, pokajanja i saradnje sa tužilaštvom, kazna mu je sa prvostepenih 10 smanjena na 5 godina zatvora.

Jasno, to je samo trenutni rezultat, koji će se već ove godine - kada se završe suđenja za Srebrenicu, Omarsku, Keraterm i fočanski KP Dom - verovatno značajnije promeniti "u korist" bosanskih Srba, odnosno osuđenih pojedinaca koji pripadaju toj etničkoj grupi. No, i to će biti tek privremeni rezultat, budući da u Hagu još nije završena ni prva petina "meča." Ove i sledeće godine, naime, trebalo bi da počne još 9 suđenja optuženima koji su već u Hagu; na listi begunaca od međunarodne pravde je još 38 imena; a u toku je još 36 istraga protiv približno 150 osumnjičenih iz raznih etničkih grupa. Za konačni rezultat ovog "meča" će, po svemu sudeći, morati da se sačeka još desetak godina, tokom kojih će se pred Tribunalom odvijati još najmanje 55 suđenja - ni Srbima, ni Hrvatima, ni Bošnjacima, ni Albancima - već pojedincima optuženim za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava na teritoriji bivše Jugoslavije.

Mirko Klarin

Dijeljenje sadržaja