Home



MANOJLO MILOVANOVIĆ POTVRDIO AUTENTIČNOST MLADIĆEVIH DNEVNIKA




Na suđenju bivšim čelnicima policije bosanskih Srba nekadašnji zamenik Ratka Mladića u Glavnom štabu VRS potvrdio je autentičnost osamnaest Mladićevih ratnih beležnica i objasnio zašto sedam od ukupno oko tri i po hiljade stranica nisu pisane Mladićevim rukopisom

Manojlo Milovanović, svjedok na suđenju Mići Stanišiću i Stojanu ŽupljaninuManojlo Milovanović, svjedok na suđenju Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu

Bivši načelnik Glavnog štaba i zamenik komandanta VRS, general pukovnik Manojlo Milovanović, počeo je iskaz na suđenju nekadašnjim čelnicima policije bosanskih Srba Miće Stanišiću i Stojanu Župljaninu. Milovanović je pozvan kako bi potvrdio autentičnost ratnih dnevnika Ratka Mladića koje su srpske vlasti zaplenile 23. februara 2010. godine u stanu Mladićeve supruge Bosiljke. Na istu temu Milovanović je već svedočio na suđenju šefovima srpske tajne policije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.

Milovanović je naveo da Mladića poznaje od 1981. godine, a da je od maja 1992. godine sa njim delio kancelariju u Glavnom štabu VRS. Tokom 1.687 dana postojanja Glavnog štaba Mladić je uvek nešto zapisivao, kaže svedok. Analizirajući 18 beležnica koje mu je tužilac stavio na uvid, svedok je potvrdio da se "u globalu" radi o Mladićevom rukopisu osim kada je reč o sedam stranica koje je pisao neko drugi. Mladić je, navodi svedok, imao običaj da tokom sastanaka traži mišljenje od kolega tako što bi im dodao cedulju na kojoj piše: "Šta misliš?". Dešavalo se da su ponekad, pri nedostatku ceduljica, drugi upisivali svoje odgovore direktno u Mladićevu beležnicu, odakle potiču različiti rukopisi – objasnio je Milovanović.

Pre Milovanovića, čiji će se iskaz nastaviti sutra, svedočio je Hujdur Kemal iz zaseoka Turkovići kraj Hrenovice. Njegov se iskaz odnosio na napad srpskih snaga na taj zaseok 22. maja 1992. godine. Svedok je sa ocem, majkom i prijateljem izveden iz kuće i sa oko 60 meštana okolnih zaseoka zatvoren u stan u vojnoj zgradi u Hrenovici. Nakon nekoliko sati žene i deca su pušteni, dok je oko 30 muškaraca prebačeno autobusima na Pale.

Pred zgradom policije na Palama, opisao je svedok, dočekala ih je "rulja" od oko 200 ljudi, koji su nastavili da ih tuku i nakon što su smešteni u prostorije Doma kulture, preko puta policijske stanice. Prebijanje je prestalo tek kada je to naredio načelnik paljanske policije Malko Koroman. Narednih 50 dana svedok je proveo u Domu kulture, a potom još 50 dana i u zatvoru Kula, odakle je razmenjen. Tokom boravka u paljanskom Domu kulture, gde su ih obezbeđivali "ljudi u uniformama rezervne policije", posmatrao je kako neke od zatočenika surovo prebijaju, a naveo je imena trojice Bošnjaka koji su umrli od posledica prebijanja.

U kratkom unakrsnom ispitivanju branilac Miće Stanišića, prvog ministra policije bosanskih Srba, naveo je da je početkom aprila 1992. godine u obližnjem selu Bare ubijena srpska porodica Vukašinović, ali je svedok rekao da se to ubistvo desilo tek nakon napada na Hrenovicu. Za ubistvo je čuo tokom boravka u zatočeništvu, kada je jedan od članova te porodice došao u Dom kulture da "iskali svoj bes" na zatvorenicima. Svedok veruje da je bio pošteđen batina zbog toga što je njegov otac bio u dobrim odnosima sa porodicom Vukašinović.



Fotografije
Manojlo Milovanović, svjedok na suđenju Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu
Kemal Hujdur, svjedok na suđenju Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 479

NEVJERNI TOMA: Šta je sve Karadžiću sumnjivo na snimcima sa Markala
TREĆE POLUVREME: Stavljena tačka na slučaj "Vukovarske trojke"
SULUDO NAREĐENJE: Jedan odbio – drugi izvršili
800 ILI 80 UBIJENIH: Kako je nestala jedna nula iz izvještaja o napadu na Kozarac
"PODRUČJE STANIŠIĆ-SIMATOVIĆ": Statistika udruženog zločinačkog poduhvata