Home
KOMPROMIS ZA MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD
EU našla rješenje prema kojemu će zemlje potpisnice osnivačkog akta Međunarodnog krivičnog suda moći potpisati bilateralne ugovore sa Sjedinjenim Državama. EU ne želi produbljivati spor s Amerikom. Ostaje, ipak, otvoreno pitanje da li će SAD sa ponuđenim rješenjima biti zadovoljne
Šefovi diplomacije EU nadaju se da su našli rješenje prema kojem će zemlje potpisnice Rimskog statuta o osnivanju stalnog Međunarodnog krivičnog suda moći potpisati bilateralni ugovor s Amerikom - sukladno načelima koje će umiriti Washington/Vašington, a ipak neće potkopati same temelje novoosnovanog suda. Do ovakvog kompromisnog prijedloga došlo se nakon jednomjesečne ekspertske i političke rasprave iza zatvorenih vrata u Bruxellesu.
Eksperti, zapravo pravnici iz ministarstva vanjskih poslova zemalja članica, raspravljali su da li bi zemlja, koja je potpisnica Rimskog statuta, povrijedila taj osnivački akt ako bi sa Sjedinjenim Američkim Državama potpisala bilateralni ugovor o neizručivanju američkih državljana sa svog teritorija a u slučaju da je neki od američkih državljana osumnjičen za ratne zločine. Kompromisno rješenje temelji se na prijedlogu pravnih eksperata da bi EU mogla biti voljna da garantira izuzeće od sudske jurisdikcije samo nekim kategorijama, na primjer američkim vojnicima ili diplomatima, koji se nalaze u mirovnim misijama. Međutim, još nije jasno da li bi bili izuzeti i politički vođe koji donose odluke - odnosno, da li bi se, zapovjedna odgovornost, koju poznaje haški Tribunal za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji, odnosila i na njih.
Evropljani također traže da oni Amerikanci koji bi bili optuženi za ratne zločine ili zločine protiv humanosti budu procesuirani na američkim sudovima. Na taj način, EU misli da bi se osiguralo da se izbjegne nekažnjavanje, što je bio jedan od osnovnih prigovora protivnika ideje da se za američke građane osigura poseban tretman. Treći uvjet kojeg bi trebalo ispuniti, ako neka zemlja želi potpisati bilateralni ugovor s Amerikom, jest da pogodba ne bude uzajamna - izuzeće bi važilo samo za neke kategorije Amerikanaca, a ne i za građane druge potpisnice.
Bude li ovaj plan na ovom, briselskom, zasjedanju Vijeća ministara usvojen, zemlje potpisnice, među njima i zemlje Zapadnog Balkana, moći će pod navedenim ograničenjima sklapati posebne ugovore sa Sjedinjenim Državama.
U posljednja tri mjeseca Sjedinjene Države su osigurale potpise 12 zemalja, koje su osim Izraela i Rumunjske manje prisutne u međunarodnoj areni. Međutim, i unutar Unije neke zemlje članice pokazale su razumijevanje za američke argumente. Velika Britanija, Španjolska i Italija, spremne su, kako se navodi u Bruxellesu, da daju potpis na takav ugovor. Druge, kao Njemačka, tome su se do sada oštro protivile. Predloženi kompromis, kako se komentira u Bruxellesu, napravljen je na liniji napora EU da se dalje ne produbljuje postojeći spor sa Washingtonom, iako ostaje otvoreno pitanje da li će SAD i sa danas ponuđenim rješenjima biti zadovoljne.
Dijeljenje sadržaja
Vezani izvještaji
- Predmet : Međunarodni krivični sud
- 2002-09-27 UBLAŽAVANJE STAVA PREMA MEĐUNARODNOM KRIVIČNOM SUDU
- 2002-09-26 SVAKI SPORAZUM SA SAD MORA RESPEKTOVATI RIMSKI STATUT
- 2002-09-23 NEMA POVLASTICA ZA AMERIČKE VOJNIKE
- 2002-10-01 EUROPLJANI SE NARUGALI SAMI SEBI
- 2002-10-01 EVROPSKI KOMPROMIS S AMERIKOM OKO MEĐUNARODNOG KRIVIČNOG SUDA
- 2002-10-10 CILJ JE KVALITETNA PRAVDA
TV Tribunal 118
PRIZNANJE I ŽALJENJE: Biljana Plavšić priznala krivicu za progone
SAMIT U SUDNICI: Stjepan Mesić svedočio protiv Slobodana Miloševića
GENOCID U PRIJEDORU: Izostala nagodba optužbe i odbrane doktora Stakića
SVEDOCI ILI ŠPIJUNI: Mogu li se novinari prisiljavati na svedočenje
NOVA OPTUŽNICA ZA SREBRENICU: Postoji li "francuska veza" u srebreničkom genocidu