Samo jedan radni dan pred zasjedanje ministara vanjskih poslova Europske unije (EU), petnaestorica još nisu usaglasila zajednički stav o novoosnovanom Međunarodnom krivičnom sudu (ICC) i američkom zahtjevu za izuzećem američkih građana iz sudske nadležnosti.

Međutim, na ministarskom zasjedanju u ponedjeljak u Bruxellesu/Brisel, EU će, kako se očekuje, ipak izaći sa svojom zajedničkom pozicijom o tome da li neka zemlja, koja je potpisnica Rimskog statuta o osnivanju Međunarodnog krivičnog suda, može sa Sjedinjenim Državama potpisati bilateralni ugovor ili bi to bilo protivno duhu rimskog dokumenta. Vrlo je mala, ali ipak prisutna mogućnost da u ponedjeljak još ne dođe do potpune suglasnosti. Nekim zemljama, kao Njemačkoj, bilo kakva nagodba oko osnovnih načela novoosnovanog Suda je neprihvatljiva. No, druge, kao Velika Britanija, Italija i Španjolska imaju razumijevanja za američki zahtjev.

U takvoj situaciji, dansko predsjedništvo je, krajem augusta, na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova u danskom gradu Helsingoru pokušalo dogovoriti osnovne principe od kojih Unija ne bi trebala odustati. Samuel Magud, danski portparol, rekao je za SENSE da će zaključci Vijeća ministara oko ICC u ponedjeljak vjerojatno odraziti te stavove, koji se temelje na uvjerenju da "ništa ne smije potkopati rad Suda, da ratni zločini ne smiju proći nekažnjeni, kao i da su američki zahtjevi bili preširoki". No, je li to realno, o tome će se u petak, na zatvorenoj sjednici, najprije izjasniti tijelo stalnih predstavnika zemalja članica pri EU, koje i formulira zaključke koje ministri odobravaju.

Kad zajednička pozicija bude definirana, ona će biti obavezujuća i za zemlje članice, i za kandidate, a i za zemlje Procesa stabilizacije i pridruženja. Tu zajedničku poziciju zadnjih mjesec dana tražili su pravni eksperti iz ministarstava vanjskih poslova članica EU, što se pokazalo mnogo teže nego se činilo kad je Rumunjska, zemlja kandidat za članstvo u EU, u julu potpisala - ali još uvijek ne ratificirala - bilateralni ugovor s Washingtonom/Vašington o neizručivanju američkih građana. Evropska komisija je tada vrlo oštro reagirala prema Bukureštu, i poslala oštra upozorenja ostalim kandidatima - posredno i zemljama Stabilizacije i pridruživanja - kojima se Amerika približila sličnim zahtjevom. Međutim, nakon američkih prigovora, iznesenih u UN, da EU vrši politički pritisak na zemlje kandidate, EU je umekšala stav navodeći da kandidatima i balkanskim zemljama samo "preporuča" da se uzdrže od potpisivanja posebnih ugovora sa Sjedinjenim Državama, dok evropski pravni eksperti ne kažu svoju riječ.

Diplomati očekuju da će i zajednička evropska pozicija biti dovoljno široka da pokrije različitosti u shvaćanju zemalja članica. To se da naslutiti i iz govora evropskog komesara za vanjske poslove Chrisa Pattena/Kris Paten, u srijedu na zasjedanju Evropskog parlamenta. Inače vrlo razumljiv i jasan, Chris Patten je ovaj put, nakon što je izrazio načelnu podršku ICC, čini se namjerno nejasno rekao da Komisija podržava dansko predsjedništvo u tome da se, u odnosu na član 98. osnivačkog akta suda, nađe "evropski odgovor koji neće potkopati Rimski statut, ali će umiriti Ameriku".

Evropski parlament, sa svoje strane, podržava neformalni prijedlog iz Helsingora, i premda njegove odluke nisu obavezujuće, ipak, dane uoči Vijeća ministara, one imaju svoju veliku težinu. "Važno je da EU napravi sve da izbjegne da potkopa ICC prije nego što je zapravo počeo djelovati", izjavio je liberalni lider Graham Watson/Grejam Votson. Međutim, unutarevropska sloga jako je poljuljana, pogotovo nakon što su se - poslije posjete premijera Berlusconija/Berluskoni predsjedniku Bushu/Buš - raširile glasine da je Italija na samom rubu potpisivanja kontroverznog sporazuma s Amerikom.

"Molim i predsjedništvo i Vijeće ministara da prepoznaju teške olujne oblake koji se nadvijaju nad ovim problemom i da sve zemlje članice okupe pod jedan kišobran. Normalno je i shvatljivo da pogotovo u ova nestabilna vremena nitko ne želi slom u odnosima s američkim saveznikom, ali ipak - svaki sporazum neke evropske zemlje s Amerikom mora biti prihvatljiv svim drugim evropskim zemljama," rekao je Graham Watson, vrlo cijenjeni evropski parlamentarac.

Ines Sabalić

Dijeljenje sadržaja

TV Tribunal 117

2002-09-27

SLUČAJ MILOŠEVIĆ - DRUGA RUNDA: Otvoren dokazni postupak za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu
OPTUŽEN GENERAL JANKO BOBETKO: Druga optužnica za zločine u Medačkom džepu
SEDAM GODINA SKRIVANJA: Zašto Milan Martić nije smeo da se ranije preda tribunalu
TUTA I ŠTELA, JURE I BOBAN: Završen dokazni postupak odbrane na suđenju za mostarske zločine
SLUČAJ AHMIĆI: Ponovno izjašnjavanje Paška Ljubičića o optužbama za zločine u Srednjoj Bosni
OD "BALVAN REVOLUCIJE" DO VUKOVARA: Prvo svedočenje o događajima koji su doveli do sukoba u Hrvatskoj