Home



"ŽUTE OSE" – LOKALNI KRADLJIVCI ILI RATNI ZLOČINCI?




Bivša sudija Osnovnog suda u Bijeljini koja je 1992. godine vodila istragu protiv pripadnika paravojne formacije "Žute ose" optuženih za krađu automobila, danas kaže da ne bi naložila njihovo oslobađanje iz pritvora da je tada znala za njihovu umešanost u ubistva i mučenja zvorničkih Muslimana

Biljana Simeunović, svjedok na suđenju Mići Stanišiću i Stojanu ŽupljaninuBiljana Simeunović, svjedok na suđenju Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu

Biljana Simeunović, tužilac u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, novi je svedok optužbe na suđenju Mići Stanišiću, prvom ministru policije bosanskih Srba i Stojanu Župljaninu, bivšem načelniku Centra službi bezbednosti (CSB) Banja Luka. Oni se terete za zločine srpske policije nad bosanskim Hrvatima i Muslimanima u periodu od aprila do decembra 1992. godine.

Simeunović je u junu 1992. godine imenovana na mesto sudije Osnovnog suda u Bijeljini uredbom koju je potpisao tadašnjim predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić. Danas je govorila o proceduri za pokretanje istrage i ulozi policije, tužilaštva i sudije u postupku. Objasnila je da je policija aktivna u predistražnom delu postupka, podnosi krivičnu prijavu tužilaštvu, koje, zatim, od istražnog sudije zahteva pokretanje postupka. Ukoliko se u toku postupka pojave nove činjenice ili se otkriju nova krivična dela, tužilac od policije zahteva da sprovede dodatnu istragu, pronađe nove dokaze i osumnjičene.

U avgustu 1992. godine Simeunović je bila istražni sudija u istrazi protiv članova paravojne grupe "Žute ose" na čelu sa Vojinom Vučkovićem zvani "Žuća". Protiv njih je podneta krivična prijava za krađu automobila na kontrolnom punktu kod Zvornika. Osim izjava pripadnika "Žutih osa" uzetih u istražnom postupku, tužilac je danas predočio i rešenje o ukidanju pritvora koje je, krajem avgusta 1992. godine, potpisala Simeunović. Ona je objasnila da po krivičnoj prijavi za krađu nije bilo osnova za zadržavanje Vučkovića i drugih osumnjičenih u pritvoru. Danas, međutim, kaže da ne bi odobrila njihovo puštanje na slobodu, da je tada imala informacije da se ova grupa tereti za ratne zločine.

Vojin Vučković je 1994. godine pred Okružnim sudom u Šapcu osuđen zbog nedozvoljenog držanja oružja, a njegov brat Dušan Vučković na osam godina zatvora za ubistvo 20 Bošnjaka u Domu kulture u selu Čelopek. Na ponovljenom suđenju pred Većem za ratne zločine u Beogradu, u junu 2008. godine, pripadnici "Žutih osa" osuđeni su na 31 godinu zatvora zbog mučenja i ubistava zvorničkih Muslimana u Domu kulture u Čelopeku, kao i na lokalitetima Ciglana i Ekonomija.

Branilac Miće Stanišića protivio se uvođenju sadržaja izjava pripadnika "Žutih osa" datih tokom informativnih razgovora u bijeljinskoj policiji, ukazujući da osumnjičeni u tom trenutku "imaju pravo da lažu". Advokati odbrane sutra će unakrsno ispitivati svedokinju.




Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 463

"NISMO MI...": Karadžić negira granatiranje Sarajeva
HOR ZATOČENIKA: Čemu se smijala delegacija u posjeti Omarskoj
ISTRAGA NAD ISTRAŽITELJIMA: Ko je zastrašivao svjedoke u slučaju Vojislava Šešelja?