Bivši predsednik bivše Republike Srpska Krajina optužen za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu pod vodjstvom Slobodana Miloševića. Treća haška optužnica protiv predsednika RSK

Konferencija za novinare glavnog tužioca Tribunala povodom “slučaja Hadžić.” Optuženi nestao sedam sati nakon što su vlastima uručeni zapačaćena optužnica i nalog za hapšenje, a 17 sati pre nego što je Okružni sud u Beogradu predao nalog za Hadžićevo hapšenje MUP-u Srbije.

Tužilaštvo objavilo neke od fotografija snimljenih 13. jula 2004. pred kućom Gorana Hadžića u Novom Sadu

Glavni tužilac Serž Bramerc i potpredsednik međunarodnog suda O-Gon Kwon su vest o hapšenju Gorana Hadžića – poslednjeg od 161 optuženog koji je do danas bio van domašaja međunarodne pravde – ocenili kao "važan kamen međaš u istoriji Tribunala" i značajan korak ka uspešnom okončanju njegovog mandata

Odlukom potpredsednika Tribunala, u veću koje će suditi Goranu Hadžiću biće sudije Barton Hol, Gi Delvoa i Antoan Mindua. Hadžićevo prvo pojavljivanje će se odvijati pred sudijom O-Gon Kvonom

Bivši predsednik samoproglašene Republike Srpska Krajina Goran Hadžić prebačen je danas posle podne u Pritvorsku jedinicu Tribunala, a njegovo prvo pojavljivanje pred sudijom O-Gon Kvonom zakazano za ponedeljak 25. jula u 16 časova

Bivši predsednik Republike Srpska Krajina se izmenjenom i dopunjenom optužnicom, objavljenom u petak uveče, tereti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem nasilnog i trajnog uklanjanja Hrvata iz delova Hrvatske pod srpskom kontrolom time što je planirao, podsticao ili naredio zločine, ali i zato što nije preduzeo "nužne i razumne mere" da spreči krivična dela podređenih

Goran Hadžić, bivši predsednik bivše Republike Srpska Krajina, je na prvom pojavljivanju pred sudijom Tribunala iskoristio pravo da na 30 dana odloži izjašnjavanje o navodima optužnice

Zakazano novo izjašnjavanje o krivici Gorana Hadžića, bivšeg predsednika bivše Republike Srpska Krajina, po optužnici za zločine u Hrvatskoj počinjene između 1991. i 1993. godine

Bivši predsednik bivše Republike Srpske Krajine Goran Hadžić se izjasnio da "nije kriv po optužbama sadržanim u optužnici". Predsedavajući sudija Gi Delvoa mu nije čitao tačke optužnice koja Hadžića tereti za zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u Hrvatskoj od juna 1991. do decembra 1993. godine

Odlukom Sekretarijata suda, beogradski advokat Zoran Živanović imenovan za glavnog zastupnika Gorana Hadžića, bivšeg predsednika samoproglašene Republike Srpska Krajina. Živanović je do sada bio Hadžićev zastupnik po službenoj dužnosti

Odbrana bivšeg predsednika bivše Republike Srpske Krajine smatra da su pojedini delovi optužnice "dvosmisleni i nejasni" i zahteva da se tužiocu naloži da ih izmeni ili izbriše

Na prvoj konferenciji o stanju u postupku protiv Gorana Hadžića, bivšeg predsednika bivše Republike Srpska Krajina, tužilaštvo se požalilo da je "optuženi bio begunac 7 godina" te da je njegovo hapšenje prouzrokovalo "ubrzane pripreme za suđenje". Odbrana se žali na probleme sa sastavljanjem tima odbrane. Hadžić je "zadovoljan uslovima u pritvoru"

Pretresno veće odbacilo prigovori odbrane Gorana Hadžića na oblik optužnice koja ga tereti za zločine počinjene nad hrvatskim i drugim nesrpskim stanovništvom od juna 1991. do kraja 1993. godine. Veće smatra da optužnica pruža dovoljno detalja na osnovu kojih Hadžić može da odredi prirodu i poreklo optužbi protiv njega i omogući mu da adekvatno pripremi odbranu

Prema preliminarnom rasporedu koji je danas objavljen u Tribunalu, suđenje Goranu Hadžiću moglo bi da počne u januaru 2013. godine

Mada je prema preliminarnom rasporedu najavljeno da bi suđenje Goranu Hadžiću moglo da počne u januaru 2013. godine, u Tribunalu je danas saopšteno da je datum početka suđenja nešto bliži. Uvodna reč tužioca se najavljuje za oktobar 2012. godine

Predstavnici optužbe i odbrane u predmetu Gorana Hadžića tvrde da ne mogu da ispoštuju rokove koje je Pretresno veće postavilo s ciljem otvaranja procesa u oktobru 2012. godine. Tužilaštvo predlaže početak suđenja u januaru 2013. godine

Na drugoj statusnoj konferenciji u predmetu Gorana Hadžića, bivšeg lidera hrvatskih Srba, bilo reči o pripremama za početak suđenja, okvirno zakazan za 16. oktobar ove godine

Veće smatra da tužilaštvo predloženim izmenama ne uvodi nove optužbe protiv Gorana Hadžića niti mu nanosi štetu. Rok za dostavljanje nove optužnice je 22. mart ove godine

Tužilaštvo i odbrana se ubrzano pripremaju za početak suđenja Goranu Hadžiću, zakazan za 16. oktobar ove godine. Na trećoj statusnoj konferenciji bilo reči o usaglašenim činjenicama, obelodanjivanju kao i rokovima tužilaštvu za dostavljanje spiskova dokaza i svedoka. Hadžić "nema primedbe" na zdravlje i pritvor

Odbrana bivšeg predsednika RSK traži preispitivanje odluke o finansiranju pripremne faze postupka uz obrazloženje da Hadžićev predmet spada u kategoriju "složenih", te mu zato do početka suđenja sleduje 340 umesto odobrenih 192 hiljade eura

Tužilaštvo podnelo spisak svedoka koje namerava da izvede na suđenju Goranu Hadžiću, bivšem čelniku Srba u Hrvatskoj. Na listi su imena 141 svedoka za čije glavno ispitivanje tužilaštvo traži 172 sata

Predraspravni sudija Gi Delvoa je na današnjoj statusnoj konferenciji potvrdio da suđenje Goranu Hadžiću počinje 16. oktobra ove godine. Dan ranije održaće se predraspravna konferencija na kojoj će odbrana saopštiti da li će Hadžić dati uvodnu izjavu bez polaganja zakletve. Tužilaštvo planira ukupno 141 svedoka i traži 170 sati za njihovo glavno ispitivanje

Na predraspravnoj konferenciji tužilaštvo i odbrana dobili smernice veća kako bi trebalo da se odvija postupak protiv Gorana Hadžića, bivšeg predsednika takozvane Republike Srpska Krajina. I dalje se ne zna da li će se Hadžić nakon sutrašnje uvodne reči optužbe obratiti veću izjavom bez polaganja zakletve i ko će biti prvi svedoci tužilaštva, osim "indicija" da bi to mogle da budu neke od žrtava zločina za koje se tereti Hadžić

U današnjoj uvodnoj reči na suđenju Goranu Hadžiću tužilac rekao da će dokazati odgovornost bivšeg predsednika RSK za "prvo etničko čišćenje na području bivše Jugoslavije", sprovođeno najtežim zločinima nad civilima čiji je "jedini greh" bio što su nesrbi a zatekli su se na teritoriji koju su optuženi i drugi učesnici tog udruženog zločinačkog poduhvata smatrali srpskom

Zlatko Antunović, prvi svedok tužilaštva na suđenju Goranu Hadžiću, opisao zatočenja u Domu kulture u Dalju i Arkanovom centru za obuku u Erdutu. Šta se dešavalo tokom noćnih poseta zatvorskih stražara koji su izvodili pojedince na "terapiju"

Nekadašnji predsednik SAO Zapadna Slavonija Veljko Džakula svedočio da je Goran Hadžić isprva bio "tolerantan, demokratičan i spreman na pregovore sa hrvatskim vlastima", ali je nakon što je na Plitvicama 31. marta 1991. godine uhapšen i pretučen u hrvatskom zatvoru radikalizovao stav i odlučio da "ide u rat sa Hrvatima jer više ne vidi način za suživot"

Bivši srpski lider iz Zapadne Slavonije Veljko Džakula tvrdi da su vlasti RSK na čelu sa Goranom Hadžićem onemogućavale povratak izbeglih Hrvata pod različitim izgovorima – od toga da se radi o "potomcima ustaša" do optužbi da su bili članovi "nacionalističko-fašističkih stranaka", a razlog koji se najčešće čuo glasio je da "još nisu stvoreni uslovi za povratak". Hadžićevi stavovi o "genetskoj mržnji" Hrvata prema Srbima

Predstavnik Srba iz Zapadne Slavonije Veljko Džakula smatra da je ratna opcija, koju je zastupao i optuženi Goran Hadžić, bila protiv srpskih interesa u Hrvatskoj i išla na ruku hrvatskom rukovodstvu u nastojanjima da ovladaju teritorijom koju su kontrolisali Srbi

Svedok optužbe Veljko Džakula kaže da su krajinske vlasti na čelu sa Goranom Hadžićem sprečavale povratak Srba u Zapadnu Slavoniju, jer bi onda bili primorani da omoguće i povratak Hrvata u Krajinu i Istočnu Slavoniju, pa bi se postavilo pitanje "koji je značaj prethodne borbe"

Goran Hadžić je, tvrdi njegov bivši prijatelj i stranački kolega Borivoje Savić, u proleće 1991. godine "potpao pod uticaj Slobodana Miloševića", a na primedbe da mu to "šurovanje" nije potrebno, odgovarao je da je Milošević "dobar čovek i veliki Srbin". Svedok kaže da je usledio rat u Hrvatskoj uz aktivno učešće Beograda i dobrovoljaca iz Srbije

Bivši prijatelj Gorana Hadžića u unakrsnom ispitivanju tvrdio da je zbog svoje "neagresivnosti i mirovnog ponašanja" 1991. godine Državna bezbednost Srbije planirala njegovu likvidaciju, a u isto vreme ne krije da je sarađivao sa Branom Crnčevićem i Radmilom Bogdanovićem, vršio prihvat dobrovoljaca u Šidu, dužio "škorpione" i kontaktirao pripadnike jedinice "Dušan silni"

Bivša kuvarica u centru Teritorijalne odbrane u Erdutu gde su obučavani pripadnici Srpske dobrovoljačke garde Željka Ražnatovića Arkana svedoči sa zaštićenim likom, izmenjenim glasom i pseudonimom na suđenju Goranu Hadžiću

Zbog zdravstvenih problema branioca Zorana Živanovića, unakrsno ispitivanje zaštićenog svedoka optužbe na suđenju bivšem predsedniku krajinskih Srba Goranu Hadžiću odloženo za sledeću sedmicu, a početak iskaza narednog svedoka očekuje se u sredu

Tokom iskaza zaštićenog svedoka na suđenju Goranu Hadžiću, u dokaze uveden zapisnik njegovog svedočenja na suđenju Slobodanu Miloševiću u kojem je rekao da je Hadžić zajedno sa Željkom Ražnatovićem u jesen 1991. godine u dva navrata došao u policijsku stanicu u Dalju, nakon čega je odatle odvedeno i ubijeno nekoliko desetina civila

Milan Miladinović, svedok tužilaštva na suđenju Goranu Hadžiću, govori o događajima u Dalju u jesen 1991. godine: zatočavanju, premlaćivanjima i ubistvima nesrpskog stanovništva nakon što su srpske snage preuzele vlast u selu. Svedoku naloženo da pokopa tela pet Hrvata koje je na putu za Vukovar ubio Željko Ražnatović Arkan

Gorana Rakić, knjigovođa u štabu srpske Teritorijalne odbrane u Erdutu, svedoči o dolasku pripadnika Srpske dobrovoljačke garde i Željka Ražnatovića Arkana koji, ocenila je, nije imao očekivani "vojnički stav" već se "ponašao kao džentlmen"

Opisujući događaje koji su usledili nakon ubistva 28 Hrvata i Mađara u policijskoj stanici u Dalju 4. oktobra 1991., zaštićeni svedok optužbe na suđenju Goranu Hadžiću rekao da je na skupu više stotina pripadnika Teritorijalne odbrane postavljeno pitanje "zašto je Dalj okrvavljen" i ko je to učinio, nakon čega se pojavio Arkan i rekao: "Ja sam odgovoran i ko mi šta može"

Bivši načelnik opštine Lovas Željko Cirba na suđenju Goranu Hadžiću opisao masovni odlazak nesrba iz Istočne Slavonije u jesen 1991. godine, navodeći da su mnogi koji su nakon toga ostali u svojim kućama stradali na različite načine. Među njima i Ivan Mujić, koji je teško ranjen kada je sa grupom sunarodnika primoran da hoda kroz minsko polje nadomak Lovasa

Na suđenju Goranu Hadžiću tužilaštvo izvodi dokaze o ubistvu 21 osobe u miniranom polju deteline nedaleko od sela Lovas u Istočnoj Slavoniji, u oktobru 1991. O incidentu svedoče dvojica preživelih: Milan Conjar kojem je tada poginuo brat i zaštićeni svedok sa pseudonimom GH 095

Na suđenju Goranu Hadžiću, zaštićeni svedok opisao kako je 19. oktobra 1991. godine utovario u kamion tela "mrtvih prijatelja" poginulih dan ranije u minskom polju nadomak Lovasa. Odbrana ukazuje da su meštani Lovasa bili u dobrovoljačkom odredu Zbora narodne garde – ZNG ili "Zenge" - te da su se naoružavali još od 1990. godine

Medicinski tehničar Ivica Pinter tvrdi da je 1. avgusta 1991. godine ispred razorene policijske stanice u Dalju video Gorana Hadžića, tadašnjeg premijera SAO SZBS. Po odbrani, Hadžić tog dana nije bio u Dalju pa samim tim, svedok nije mogao da ga vidi

Na suđenju Goranu Hadžiću, bivši član kriznog štaba u Lovasu, Adam Rendulić opisao obrazac napada srpskih snaga na hrvatska mesta Sotin, Lovas, Tovarnik, Bapska i Ilok. Nakon minobacačke vatre, rekao je svedok., meštanima je upućen ultimatum da predaju oružje, a onda je počinjao napad koji se završavao ulaskom paravojnih formacija u selo

Adam Rendulić, svedok tužilaštva na suđenju Goranu Hadžiću, negira da su meštani hrvatske nacionalnosti u Lovasu bili vojno organizovani kao i da su posedovali velike količine različitog naoružanja. Počelo svedočenje Tomislava Rukavine o napadu na hrvatsko selo Bapska u oktobru 1991. godine

Svedok tužilaštva Tomislav Rukavina svedoči o ultimatumu i napadu srpskih snaga na selo 5. oktobra 1991. kao i događajima o kojima je saznao dok je bio "u izbeglištvu". O inicijativi da se Bapska preimenuje u Arkanovo, brisanju identiteta i porekla meštana tog sela

Željko Šandor, bivši pripadnik ZNG je zarobljen u novembru 1991. i prebačen u zatvor u Sremskoj Mitrovici, u Srbiji. Tokom višemesečnog zatočeništva, svedok je zadobio teške fizičke i psihičke povrede koje mu i danas otežavaju normalan život

U odsustvu optuženog Gorana Hadžića, hrvatski patolog Davor Strinović svedoči o obdukcijama i identifikaciji žrtava zločina navedenih u optužnici protiv bivšeg lidera krajinskih Srba. U većini slučajeva, kao uzrok smrti se navode prostrelne rane

U kratkom unakrsnom ispitivanju Davora Strinovića, specijaliste sudske medicine iz Zagreba, branilac Gorana Hadžića ukazivao na ograničenost pristupa dokumentaciji o sprovođenju ekshumacija koja se čuva u sedištu Uprave za zatočene i nestale

Ekspert tužilaštva ukazuje da je JNA 1991. godine bezuspešno upozoravala lokalne vlasti SAO Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema da Srbi prisilno iseljavaju Hrvate iz kuća, napadaju ih i ubijaju, a da mnogi zločini i ubistva ostaju nerasvetljeni

Ekspert tužilaštva ukazuje da se u brojnim dokumentima jugoslovenskih službi bezbednosti govori o bliskoj vezi Hadžića i Arkana i upozorava da je često zajedničko pojavljivanje u javnosti bilo "politički štetno za Hadžića i RSK"

Svedočeći na suđenju Goranu Hadžiću, bivša kuvarica u Centru za obuku TO u Erdutu opisala dolazak Arkana, premlaćivanja, pljačke, ubistva, zlostavljanja i druge zločine koje su Arkanovci počinili krajem 1991. i početkom 1992.

Zaštićeni svedoci daju iskaz o događajima u selima Ćelije,Klisa kao i o odvođenju zaposlenih, ranjenika i bolesnika iz vukovarske bolnice u kasarnu JNA 20. novembra 1991. godine. Svedok GH 103 je izbegao sudbinu oko 200 ljudi pogubljenih na stratištu Grabovo u blizini poljoprivrednog dobra Ovčara

Branilac Gorana Hadžića ukazuje da su komande grada bile zadužene za uspostavljanje "reda i mira" na području Istočne Slavonije. Po ekspertu tužilaštva Nilsenu, vojska je nastojala da spreči nezakonite radnje u saradnji sa civilnim vlastima koje su "na žalost, bile upletene u zlostavljanje i isterivanje građana"

Svedoci Dragutin Berghofer i Samira Baranjek opisali susrete sa optuženim Goranom Hadžićem u novembru i decembru 1991. godine. Hadžićev "euforični" raport o padu Vukovara i planovima za osvajanje Osijeka

Odbrana osporava da je Hadžić 19. i 20. novembra 1991. godine bio u osnovnoj školi u Borovo selu kao i da je pre sukoba posećivao supruga svedokinje Samire Baranjek u njegovom ateljeu, gde su navodno "gledali slike i čitali poeziju". Branilac sugeriše da je svedokinja pomešala Hadžića sa izvesnim Kovačevićem koji izgledom podseća na optuženog

Bivši koordinator UNPROFOR za civilna pitanja u Istočnoj Slavoniji Džejms Lubin opisao "atmosferu terora" u kojoj su se odvijali "organizovani" progoni hrvatskog stanovništva. Na suđenju Goranu Hadžiću, Lubin rekao da su ljudi bili u "apsolutnom strahu" a da pripadnici UNPROFOR nisu mogli da im pomognu što je bilo "krajnje frustrirajuće"

Na suđenju Goranu Hadžiću svedoči jedan od preživelih sa Ovčare, koji je 20. novembra 1991. godine iz vukovarske bolnice odveden u kasarnu bivše JNA a potom na poljoprivredno dobro gde je tog dana pogubljeno više od 200 ljudi

Zaštićeni svedok na suđenju Goranu Hadžiću opisao kako je iskočio iz vojnog kamiona i tako izbegao sudbinu oko 200 ljudi koji su pogubljeni na poljoprivrednom dobru Ovčara 20. novembra 1991. Svedokov put zatočeništva od Ovčare preko Cerića, Starih Jankovaca, Šida i Sremske Mitrovice do vojno-istražnog zatvora u Beogradu

Branko Čulić, bivši branitelj vukovarske ulice Budžak, na suđenju Goranu Hadžiću opisao šestomesečna stradanja u tri logora u Srbiji u koje je odveden nakon što se predao 20. novembra 1991. godine

Svedok tužilaštva Mate Brletić na suđenju Goranu Hadžiću opisao obrazac napada na hrvatska sela u Istočnoj Slavoniji i odnos srpskih snaga prema lokalnom stanovništvu

Doktorka Vesna Bosanac šesti put svedoči o događajima koji su prethodili padu Vukovara i prvom masovnom pogubljenju u ratovima u bivšoj Jugoslaviji. Da li je poverenik hrvatske Vlade za Vukovar uspeo da stupi u kontakt sa Goranom Hadžićem i "preda mu ključeve grada" u novembru 1991. godine?

U šestom i po svemu sudeći poslednjem svedočenju pred Tribunalom, doktorka Vesna Bosanac potvrdila da su od 193 osobe čija su tela identifikovana nakon ekshumacije iz masovne grobnice na Ovčari, 93 žrtve bili pacijenti bolnice. Među ubijenima je bilo civila, vojnika i bolničkog osoblja, tvrdi svedokinja

Odbrana Gorana Hadžića nastoji da dokaže da su paravojne formacije u Vukovaru bile "pod kontrolom i zaštitom" JNA, što je potvrdila i svedokinja Vesna Bosanac

Ekspert tužilaštva Višnja Bilić predočila podatke o nestalima kao i ekshumiranim i identifikovanim žrtvama zločina u Istočnoj Slavoniji za koje se Hadžić tereti. Počeo iskaz doktora Hišama Male koji je u novembru 1991. zatočen u logoru Stajićevo u Srbiji

Doktor Hišam Mala opisao batinanja i ponižavanja u logoru Stajićevo u Srbiji, u kojem je zatočen nakon pada Vukovara. Tvrdi da je u Borovo naselju lečio i hranio osamdesetogodišnjeg strica Gorana Hadžića. "To mi je zahvalnost - mene su tukli dok su oni vladali Krajinom", kaže svedok

Zaštićeni svedok optužbe na suđenju Goranu Hadžiću opisao kako su on i drugi zatočenici, mahom iz istočne Slavonije, držani u nehumanim uslovima i premlaćivani u logoru Begejci kod Zrenjanina od strane stražara u uniformama JNA

Češki ambasador Petr Kipr na suđenju Goranu Hadžiću opisao saznanja o proterivanju i zatočavanju hrvatskih civila u istočnoj Slavoniji 1991. godine, kao i o događajima koji su prethodili ubistvu na Ovčari

Na suđenju Goranu Hadžiću, vojni ekspert tužilaštva svedoči kako je JNA napustila ideje bratstva i jedinstva i ravnopravnosti naroda i postala srpska vojska koja je "tolerisala" dobrovoljačke i paravojne jedinice i njihove zločine počinjene na teritoriji Istočne Slavonije

Vojni analitičar tužilaštva na suđenju Goranu Hadžiću tvrdi da su dobrovoljačke i paravojne jedinice koje su počinile zločine na području Istočne Slavonije bile pod kontrolom JNA. Njihove vođe su, kao i Hadžić, označeni kao učesnici udruženog zločinačkog poduhvata sa ciljem trajnog uklanjanja nesrpskog stanovništva iz velikih delova Hrvatske

Tužilac dokazuje da je Goran Hadžić, kao premijer SAO Istočna Slavonija i predsednik Republike Srpska Krajina komandovao oružanim snagama koje su odgovorne za zločine počinjene u Hrvatskoj od juna 1991. do decembra 1993. godine

Vojno-obaveštajni analitičar Rejno Tunens u unakrsnom ispitivanju na suđenju Goranu Hadžiću nije mogao da se odluči pod čijom je komandom bio Arkan od 1. avgusta 1991. godine. Delimično je prihvatio sugestiju branioca da je Arkan – bar u nekim slučajevima - učestvovao u borbenim dejstvima pod okriljem JNA ali nije ponudio alternativu pod čijom je komandom bio u drugim situacijama

Branilac Gorana Hadžića nastoji da dokaže da su vojne komande mesta bile odgovorne i za civilne poslove na području Istočne Slavonije nakon pada Vukovara u novembru 1991. Vojno obaveštajni analitičar tužilaštva Rejno Tunens smatra da je odgovornost za civilne poslove bila na Hadžićevoj vladi

Na suđenju Goranu Hadžiću, nekadašnji "šešeljevac" i "škorpion" Goran Stoparić opisao kako se, podstaknut "nacionalističkom propagandom" i "patriotskim govorima" lidera srpskih radikala, u leto 1991. godine priključio Teritorijalnoj odbrani SAO Istočna Slavonija

Bivši dobrovoljac na vukovarskom ratištu opisao kako je 20. novembra 1991. godine bio dežuran u komandi jedinice Leva Supoderica i utvrđivao njeno brojno stanje, dok je komandant jedinice Milan Lančužanin "Kameni" i komandiri četa bili na Ovčari gde se dešavalo "nešto što ne bi trebalo da se dešava"

Nakon pregleda nekoliko hiljada stranica dokumenata, ekspert tužilaštva za finansije Morten Torkildsen je zaključio da su Republika Srpska Krajina i Republika Srpska "manje više isključivo finansirani iz Beograda"

Bivši komandant 80. motorizovane brigade JNA Milorad Vojinović na suđenju Goranu Hadžiću opisao kako se "slučajno" zatekao na Ovčari gde je prisustvovao premlaćivanju zarobljenika dovedenih iz vukovarske bolnice 18. novembra 1991. godine. Ti zarobljenici su tokom noći pogubljeni na obližnjem stratištu Grabovo

U unakrsnom ispitivanju pukovnika bivše JNA Milorada Vojinovića, odbrana Gorana Hadžića, nekadašnjeg predsednika Vlade SAO Istočna Slavonija, sugeriše da je za zarobljenike u hangaru na poljoprivrednom dobru Ovčara bila odgovorna JNA

U izveštaju koji je sastavio na zahtev tužilaštva, ekspert za demografiju Jakub Bijak zaključio da je sa ratom zahvaćenih područja u Hrvatskoj raseljeno najmanje 183.000 ljudi od kojih je - u poređenju sa predratnim stanjem – najveći procenat, oko 40 odsto raseljen sa područja Istočne Slavonije, iz opština Osijek, Beli Manastir, Vukovar i Vinkovci

Bivši gradonačelnik Iloka Stipan Kraljević na suđenju Goranu Hadžiću opisao kako je zaoštrena situacija u Iloku i okolnim selima kulminirala ultimatumom JNA da stanovništvo preda oružje ili će vojska ući u grad. Stanovništvo se, kaže svedok, opredelilo za masovni odlazak iz grada

Bivši vozač u MUP Srbije Milomir Kovačević svedoči o Hadžićevim vezama i sastancima sa Željkom Ražnatovićem Arkanom, Radovanom Stojičićem Badžom i Radetom Leskovcem, liderom srpskih radikala u SAO Istočna Slavonija

Na suđenju Goranu Hadžiću dvoje svedoka putem video konferencijske veze svedočili o zločinima počinjenim u Istočnoj Slavoniji i na spiskovima žrtava iz Vukovara i Erduta koje im je predočilo tužilaštvo prepoznali imena "ljudi kojih više nema"

Zaštićeni svedok GH 023 na suđenju Goranu Hadžiću opisao kako su se u "vreme euforije i anarhije" u Baranji "raščišćavali stari dugovi" a svako sa oružjem je sebi davao za pravo da "hapsi, bije i maltretira"

Svedočeći na suđenju Goranu Hadžiću, zaštićeni svedok GH 023 opisao obrazac progona nesrpskog stanovništva: najpre se "pucalo po prozorima, po ulici, postavljanje su eksplozivne naprave i bilo je zastrašivanja". Ako ni to nije pomoglo da se imućniji Hrvati proteraju, sledile su likvidacije, rekao je svedok. O Hadžićevim pretnjama "izdajnicima"

U svedočenju na suđenju Goranu Hadžiću, Džon MekEligot opisao kako su pripadnici civilne policije uzeti za taoce u Benkovcu krajem januara 1993. godine. Na konferenciji za novinare održanoj nakon njihovog puštanja, Hadžić razjasnio "nesporazum" i objasnio da su policajci držani u hotelu kako bi im bila pružena "zaštita"

Irski policajac Džon MekEligot na suđenju Goranu Hadžiću svedočio o policiji takozvane Republike Srpska Krajina, podelama u vrhu vlasti i pojedincima koji su "radili šta su hteli" i koji su u policijskim uniformama vodili kampanju zastrašivanja nesrpskog stanovništva

Svedok Pero Ćorić tvrdi da su pripadnici civilne zaštite u Šarengradu – na čijem se čelu nalazio - bili "naivni" i nisu verovali da će se JNA staviti na stranu "agresora" koji je, tvrdi, "navukao kabanice" i donosio odluke koje su vodile sukobu

Bivši pripadnik mirovnih snaga UN Adnan Abdelrazek svedoči o sastanku na kojem je od optuženog Gorana Hadžića tražio da "zaustavi etničko čišćenje i prisilne deportacije i progone". Da li je nesrpsko stanovništvo napuštalo Istočnu Slavoniju dobrovoljno ili pod prisilom?

Bivši pripadnik UNPROFOR Adnan Abdelrazek svedoči o deportaciji "mrtvaca, bezizražajnog lica" iz sela Marinci 20. aprila 1991. Tužilaštvo koristi taj incident kako bi dokazalo Hadžićevu odgovornost za masovna proterivanja nesrba iz Republike Srpska Krajina. Da li je UNPROFOR učestvovao u etničkom čišćenju

Jozo Knežević svedoči o uslovima života u selu Tenja nakon Hadžićevog poziva lokalnim Srbima da se odbrane od potencijalnih hrvatskih napada. Ko nije otišao, ostao je da čeka "sudnji dan" rekao je svedok. Prethodno okončan iskaz generala bivše JNA Milosava Đorđevića, zaduženog za kontakte sa srpskim autonomnim oblastima

Hrvat Jozo Knežević je u septembru 1991. godine bio prinuđen da sa bratom pobegne iz pretežno srpskog sela Tenja. U selo se vratio 1996. kako bi pokopao tela roditelja koja je pronašao u masovnoj grobnici u šumi nedaleko od Tenje, zamotana u crne plastične kese. Nakon analize posmrtnih ostataka utvrđeno je da su pretučeni na smrt. Za njihovu smrt su odgovorne lokalne srpske snage, po optužnici pod kontrolom Gorana Hadžića

Ratni dopisnik Skaj Njuza Ernaut Van Linden na suđenju Goranu Hadžiću svedoči o "ratu komšija" koji je divljao na području Istočne Slavonije kao i o sastanku sa Željkom Ražnatovićem Arkanom i Hadžićem na kojem mu je ponuđeno "ekskluzivno pravo" da snima događaje na terenu što je svedok odbio

Nakon sastanka u vukovarskom Veleprometu 20. novembra 1991., na kojem se pored ostalog raspravljalo i o sudbini "civila koji su okrvavili ruke", optuženi Goran Hadžić je sa svedokom Dušanom Jakšićem otišao u naselje Petrova Gora kako bi pozdravio civile koji su mu, "ljubeći ga, oduševljeno čestitali oslobođenje" Vukovara. Na putu su prošli pored kasarne bivše JNA gde su bili autobusi sa zarobljenicima koji su te večeri streljani na Ovčari

Da li je i u kom kontekstu bivši predsednik Republike Srpska Krajina Goran Hadžić u septembru 1992. godine na sastanku sa predstavnicima mirovnih snaga UN poručio da će se na Hrvate primeniti princip "oko za oko, zub za zub"?

Pozivajući se na izveštaje bivše koordinatorke za civilne poslove UN u sektoru Istok, odbrana Gorana Hadžića sugeriše da su probleme na tom prostoru pravili "doseljenici… pijani ekstremisti… plave brigade specijalne policije… neidentifikovani počinioci maskirani u uniforme JNA… neruglarna vojska… ulične bande…"

General Džon Vilson tvrdi da je Goran Hadžić "kad je hteo, mogao da izdejstvuje" sprovođenje neophodnih mera na teritoriji pod njegovom kontrolom. Hadžić je, međutim, u razgovorima sa međunarodnim predstavnicima poricao da su činjeni zločini, negirao je da je znao išta o tome, branio se hrvatskim provokacijama ili je svaljivao krivicu na potčinjene koji su se oteli kontroli

Brigadir Džon Vilson tvrdi da je specijalna policija u Krajini bila "koren većine problema u zaštićenim zonama UN". Bili su u nadležnosti Milana Martića ali su "radili" za Gorana Hadžića koji je sebe smatrao vrhovnom političkom vlašću u Krajini, tvrdi Vilson

Odbrana Gorana Hadžića ukazuje da su Srbi u Krajini imali "legitimne razloge" da prekrše Vensov mirovni plan jer UNPROFOR nije mogao da osigura "bezbednost stanovništva u zaštićenim zonama". Svedok Džon Vilson prihvata da je takvo ponašanje bilo "vojno razumljivo" ali dodaje da ne razume motive za etničko čišćenje

Nemački diplomata Hert Arens opisao niz sastanaka sa Goranom Hadžićem čiji je stav bio da su granice republika "samo administrativne linije povučene iz praktičnih razloga bez međunarodnog značaja", da će Krajina "radije ratovati nego ponovo postati deo Hrvatske", da "Srbi i Hrvati ne mogu da žive zajedno", a da će "srpski narod živeti u jednoj državi"

Odbrana sugeriše da je Goran Hadžić bio "meka struja" u Republici Srpskoj Krajini zbog čega je smatran "izdajnikom" i bio je izložen pritiscima "tvrde linije". Kako je primena Vensovog plana onemogućila krajinsku policiju da spreči kršenja ljudskih prava

"Na području Krajine se ne događa puno toga bez mog znanja", rekao je bivši lider krajinskih Srba Goran Hadžić kanadskom oficiru Frederiku Nouzvortiju prilikom slučajnog susreta u Kninu. To su reči koje se teško zaboravljaju, tvrdi Nouzvorti

Bivši načelnik Uprave bezbednosti JNA Aleksandar Vasiljević na suđenju Goranu Hadžiću prebacuje odgovornost za procesuiranje zločina sa vojnih na civilne organe. Kakve su bile nadležnosti "samoimenovanog predsednika samoimenovane oblasti"?

Sugerišući da je kao "ponosni general JNA" imao "emotivni odnos prema toj vojsci", Hadžićev branilac dovodi u pitanje objektivnost bivšeg načelnika Uprave bezbednosti Aleksandra Vasiljevića. Na njegovu nepristrasnost bi, po odbrani, mogla da utiče i optužnica podignuta protiv njega u Hrvatskoj, kao i značajno mesto u optužnici protiv Miloševića

Odbrana Gorana Hadžića sugeriše da su se pripadnici Srpske dobrovoljačke garde Željka Ražnatovića Arkana nalazili pod komandom i kontrolom JNA, konkretno u sastavu Novosadskog korpusa na čijem je čelu bio Andrija Biorčević. General Aleksandar Vasiljević smatra da je Biorčević bio "pijana budala" i da je na sve načine pokušavao da "progura" Arkanovce kao legalnu jedinicu JNA što, po njemu, nije bio slučaj

Psihijatar Mladen Lončar na suđenju Goranu Hadžiću opisao torturu u logoru za ratne zarobljenike na farmi Begejci, u Srbiji. Štala je bila opasana dvostrukom žicom pod naponom, psi su lajali a vojnici su ih "enormno" tukli "nogama i palicama", rekao je Lončar

U nastavku svedočenja na suđenju Goranu Hadžiću, psihijatar Mladen Lončar rekao da su žene zatočene u logoru Begejci u Srbiji bile žrtve seksualnog nasilja, da je među zatočenicima bilo dečaka i staraca i da su logoraši postavljani za sobne starešine pod pretnjom batina morali da tuku druge zatvorenike

Na suđenju Goranu Hadžiću, svedok Ivan Gašparović opisao kako je, nakon zauzimanja Vukovara, 18. novembra 1991. godine, odveden u zgradu Crvenog krsta u Dalju koja je zbog brutalnog postupanja prema zatočenicima nazvana "Mučilište"

Svedočeći na suđenju Goranu Hadžiću, svedokinja sa pseudonimom GH 085 opisala zarobljeništvo u srpskim zatočeničkim objektima u Šidu i na poljoprivrednom gazdinstvu u Begejcima. Mnogi su je, kaže, pitali kako je izdržala u logoru a ona im je odgovarala da je "čovek jači od svakog čelika"

Svedokinja zaštićena pseudonimom GH 061 opisala kako su meštani njenog sela u Istočnoj Slavoniji morali da označe kuće belim zastavama a rukave belim trakama. Bilo im je dozvoljeno da se kreću samo određenim ulicama uz propusnicu i pratnju vojnika "pod punom ratnom opremom"

Bivši pripadnik Zbora narodne garde Vilim Karlović na suđenju Goranu Hadžiću svedočio o šestomesečnom zarobljeništvu koje je počelo u vukovarskoj bolnici, nastavilo se u kasarni bivše JNA, na poljoprivrednom dobru Ovčara, u skladištu Veleprometa i izolovanom objektu na Petrovoj Gori i završilo se u Srbiji u zatvoru u Sremskoj Mitrovici

Veće koje sudi bivšem predsedniku vlade SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem počelo petodnevnu posetu lokacija relevantnih za optužbe koje se stavljaju na teret Goranu Hadžiću

U iskazu na suđenju Goranu Hadžiću, zaštićeni svedok sa pseudonimom GH 169 ukazao da je atmosfera nakon pada Vukovara bila "podgrejana ratnom propagandom obe strane". Sa "malo ravnodušnih i puno revoltiranih"... bilo je "teško zamisliti normalno i korektno suđenje ratnim zarobljenicima" na području SAO Istočna Slavonija

Mada su saznali za masovno pogubljenje na Ovčari već početkom decembra 1991. godine, lokalni Srbi nisu verovali tim informacijama pošto su škodile "pregovaračkim naporima". Svedok GH 169 "ne veruje da je velika vlast dozvolila" proterivanje nesrpskog stanovništva, dodajući, međutim da Vlada SAO Slavonija, Baranja, Zapadni Srem nije učinila ništa da spreči progone

Jovan Šošić, bivši komandant vojnih policajaca Gardijske brigade u Vukovaru, tvrdi da je oko 200 ranjenika i bolesnika iz vukovarske bolnice odvedeno iz kasarne JNA na Ovčaru, nakon što je o njihovoj sudbini odlučeno na sednici Vlade SAO Istočna Slavonija. O sednici ga je, tvrdi, obavestio komandant Mile Mrkšić

Svedočeći na suđenju Goranu Hadžiću, svedok Ljubo Pribudić ironično primetio kako je imao "čast" da ga tokom zatočeništva u logoru u Sremskoj Mitrovici u Srbiji "šamara predsednik Krajine". Batinanje je prekinuto tek nakon intervencije jednog od stražara

Nakon 180 sati, iskaza 81 svedoka i uvedenih više od 3.000 dokaznih predmeta, tužilaštvo završilo sa izvođenjem dokaza na suđenju bivšem lideru krajinskih Srba Goranu Hadžiću. Preostaje da se odbrana izjasni da li će tražiti oslobađajuću presudu po tačkama za koje smatra da nisu dokazane, nakon čega će uslediti pauza od 4 meseca do početka dokaznog postupka odbrane

Odbrana traži oslobađajuću presudu na poluvremenu suđenja jer, po njima, nije dokazana nijedna od 14 tačaka optužnice koja Gorana Hadžića tereti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu u okviru kojeg su - od juna 1991. do kraja 1993. godine - počinjeni zločini protiv nesrpskog stanovništva u SAO Istočna Slavonija i kasnije u RSK

Tužilac pozvao sudije da odbace zahtev odbrane za oslobađajućom presudom Goranu Hadžiću na poluvremenu suđenja. Po tužiocu, postoji mnogo neposrednih dokaza koji potvrđuju Hadžićeve zločinačke namere, značajan doprinos udruženom zločinačkom poduhvatu i njegovo direktno učešće u pojedinim incidentima

Odbačen zahtev Gorana Hadžića da na poluvremenu suđenja bude oslobođen optužbi za zločine u SAO Istočna Slavonija i RSK od juna 1991. do kraja 1993. godine. Datum početka dokaznog postupka odbrane biće saopšten naknadno

Borislav Bogunović, svedok-insajder tužilaštva na suđenju Goranu Hadžiću najpre tvrdio da je vlada SAO Istočna Slavonija "sporazumno" donosila odluke i da se njen predsednik Goran Hadžić "za sve pitao", da bi zatim "promenio ploču" i tvrdio da je Hadžićeva vlada bila "virtuelna" i da je "niko ništa nije pitao", a posebno ne JNA, komandant teritorijalaca Radovan Stojičić Badža i vođa Tigrova Željko Ražnatović Arkan

Insajder tužilaštva u unakrsnom ispitivanju od strane branioca negirao veze Gorana Hadžića sa Jovicom Stanišićem i Slobodanom Miloševićem, da bi u tužiočevom dodatnom ispitivanju ipak prihvatio kao istinit iskaz koji je dao na suđenju bivšim šefovima srpske DB, u vreme kada je Goran Hadžić bio u bekstvu

Odbrana Gorana Hadžića počinje sa izvođenjem dokaza 3. jula ove godine, dvosatnom uvodnom rečju. Sledi Hadžićeva izjava bez polaganja zakletve i svedočenje koje će trajati oko mesec dana. Odbrana najavila iskaze 79 svedoka za čije će glavno ispitivanje utrošiti 140 sati

Prihvaćen zahtev odbrane Gorana Hadžića da im se za izvođenje dokaza odobri 140 sati, kao i da se tokom svedočenja optuženog u julu i avgustu ove godine umesto pet zaseda četiri dana sedmično

Prebacujući odgovornost na Arkanovce, Šešeljevce i JNA, branilac Gorana Hadžića tražio od veća da bivšeg predsednika Vlade SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem oslobodi optužbi za zločine protiv čovečnosti počinjene na teritoriji Istočne Slavonije od juna 1991. do kraja 1993. godine. "Da su optužbe zaista tačne, da mi savest nije mirna, zar bi moja porodica i dalje živela u Hrvatskoj", pita se Hadžić u izjavi bez polaganja zakletve

U većem delu današnjeg svedočenja u svoju odbranu, Goran Hadžić je osporavao iskaz bivšeg ratnog druga i stranačkog kolege Borivoja Savića, koji ga je označio odgovornim za početak rata na području Istočne Slavonije. Savićevo svedočenje je, po optuženom, "laž, ludost, fantazija, nonsens, sramota..." i posledica je zajedničkog hapšenja na Plitvicama 1991. godine, od kada je, smatra Hadžić, Savić "poludeo"

Svedočeći u svoju odbranu, Goran Hadžić govorio o formiranju Srpskog nacionalnog Veća, ubistvu hrvatskih policajaca u Borovo selu i izboru za mandatara "eventualne" Vlade Srpske autonomne oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem

Kao što je najavio u uvodnoj reči, Hadžić se brani tvrdnjama da je JNA imala "svu moć" dok on nije imao "ama baš ništa" - ni "ingerencije" nad Teritorijalnom odbranom, ni "ljudstvo", ni saznanja o planiranim napadima od strane jugoslovenske vojske

Goran Hadžić nastoji da umanji značaj kontakata sa bivšim komandantom Teritorijalne odbrane SAO Istočna Slavonija Radovanom Stojičićem Badžom i vođom "Tigrova" Željkom Ražnatovićem Arkanom koji se u optužnici navode kao učesnici istog udruženog zločinačkog poduhvata za koji se Hadžić tereti

Goran Hadžić svedoči o "sukobu", "lošim odnosima" i "političkom razlazu" sa ličnostima koje su, po tužiocu, učestvovale u istom udruženom zločinačkom poduhvatu. Tvrdi da nije imao "ni komandu ni kontrolu" nad srpskim snagama, neposrednim izvršiocima zločina protiv čovečnosti i ratnih zločina za koje se tereti

Sedmog dana svedočenja, Goran Hadžić negirao da je na bilo koji način učestvovao u zločinima za koje se tereti i da je za njih znao. Osporava, takođe, istinitost intervjua koji je dao nakon pada Vukovara 20. novembra 1991. tvrdeći da se poslužio "makijavelističkim pristupom": izrekao je laži jer bi "istina izazvala raspad sistema"

Goran Hadžić svedoči o "laganom sukobu sa Miloševićem", odgovornosti JNA za teritorijalnu odbranu, paravojne formacije i zaštitu stanovništva, te o imenovanju za predsednika Republike Srpska Krajina koji je, kažem bio samo "prvi među jednakima". Da li prihvatanje mirovnog plana podrazumeva i obavezu njegovog sprovođenja?

Goran Hadžić tvrdi da kao predsednik Vlade SAO Istočna Slavonija nije imao "nikakvih ovlašćenja" nad sudstvom. Tokom predsedničkog mandata u Republici Srpska Krajina se zalagao za ekshumaciju masovne grobnice na Ovčari. Vrhovni savet odbrane kojim je predsedavao nije raspravljao o Ovčari, budući da je to bilo "humanitarno a ne vojno pitanje"

Desetog dana svedočenja, Goran Hadžić tvrdio da se zalagao za "jaku" Republiku Srpsku Krajinu bez "kriminala i bezakonja" nadajući se da će "u novom svetskom poretku" biti priznati kao država. Tužilac na početku unakrsnog ispitivanja osporavao Hadžićeve tvrdnje da nije bio u "tesnoj vezi" sa Arkanom

Pozivajući se na intervju koji je Goran Hadžić u svojstvu osumnjičenog dao istražiteljima tužilaštva 2002. godine, tužilac Daglas Stringer ukazuje na "tesne veze" optuženog sa prijateljem, vojnim savetnikom i privatnim telohraniteljem Željkom Ražnatovićem Arkanom

Goran Hadžić negira da su ciljevi Srpskog nacionalnog veća i vlade SAO Istočna Slavonija bili razgraničenje Srba i Hrvata i premeštanje stanovništva, kako bi se sa obe strane uspostavio homogeni nacionalni sastav

Tužilac ukazuje da Goran Hadžić nastoji da "minimizira" svoju ulogu predsednika vlade SAO Istočna Slavonija i mogućnost da utiče na njene odluke . Mada se danas odriče "naklapanja i privatnih mišljenja" stranačkih kolega, Hadžić je, po tužiocu, 1991. godine delio njihove stavove "nemogućnosti zajedničkog života" Srba i Hrvata

Bivši premijer SAO Istočna Slavonija i predsednik Republike Srpska Krajina tvrdi da je "osuđivao svaku vrstu nepravde i sve zločine" za koje je znao. Negirao da je u javnim nastupima pretio Hrvatima i pozivao na proterivanje. To su bile "moje političke igre" s namerom da se izazove sukob između "mirnih i agresivnih Hrvata", tvrdi Hadžić

U unakrsnom ispitivanju Gorana Hadžića, tužilac sugerisao da je njegova vlada sprovodila politiku raseljavanja nesrpskog stanovništva sa područja Istočne Slavonije i naseljavanja tog prostora Srbima iz Zapadne Slavonije kako bi obezbedila srpsku većinu u tim opštinima. Hadžić tvrdi da je za proterivanje isključivo odgovorna JNA

Bivši politički lider Srba u Hrvatskoj Goran Hadžić tvrdi da su njegove izjave kojima, po tužiocu, "podstiče nasilje i raspiruje mržnju" bile izjave "političara" i imale su za cilj da mu "pridaju na važnosti". "Malo uveličana ili pogrešno predstavljena situacija...", po Hadžiću "...nije laž"

Tužilac sugeriše da je prioritet istražnih organa u SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem bilo procesuiranje zločina nad Srbima ali ne i nad nesrpskim stanovništvom. Pozivajući se na 29 dokumenta iz suda u Belom Manastiru, tužilac ukazuje da je u postupcima protiv srpskih počinilaca presuda doneta u 13 dok je u ostalih 16 predmeta samo podignuta optužnica

Mada ne smatra da su njegove ratne izjave imale za cilj "potpirivanje nasilja i odmazde", Goran Hadžić navodi da bi i danas pozvao na suđenje Hrvatima koji su "okrvavili ruke" i doveo u pitanje da li se oni "uopšte mogu nazvati ljudima". Da li je Hadžić nosio uniformu iz higijenskih ili vojnih razloga?

Na kraju unakrsnog ispitivanja, tužilac sugerisao da Goran Hadžić nikada nije imao nameru da se dobrovoljno preda, ukazujući na njegovo sedmogodišnje bekstvo i razgovor sa istražiteljem tužilaštva kojem rekao da "neće oklevati da upotrebi pištolj ako neko pokuša da ga uhapsi". Danas, pak, kaže da je bio spreman da pogine da bi zaštitio "svog gosta"

Goran Hadžić u dodatnom ispitivanju objašnjavao svoje izjave iz vremena rata, a u kojima je, po tužilaštvu, pozivao na proterivanje Hrvata i odmazdu. Danas tvrdi da mu je, kada je to govorio, namera bila na podseti na zločine počinjene nad Srbima a da je - kada je govorio o "obračunu sa Hrvatima koji su okrvavili ruke", zapravo imao na umu i Srbe

Po povratku Gorana Hadžića na optuženičku klupu, odbrana pozvala Amandu Čelar koja je tokom rata u Hrvatskoj živela u Osijeku i Belom Manastiru. Britanka, udata za Srbina kojeg opisuje kao "nacionalistu", je u Baranji pomagala srpskim izbeglicama, strepela od hrvatske "retorike" i šahovnice i nije se zanimala za radikalsku politiku propagiranja Velike Srbije

Osnivač SDS za Baranju Vojislav Vukčević svedoči o Hadžićevoj hrabrosti da "izrazi neraspoloženje" prema Slobodanu Miloševiću, mudrim odlukama "svojeglavog" Babića, "spontanom plebiscitu" i "balvanima" koji su Srbe i Hrvate privremeno okupili oko pregovaračkog stola

Svedok odbrane Vojislav Vukčević, izneo samo reči hvale o optuženom Goranu Hadžiću koji je, kaže, imao "umerene stavove", poticao je iz "pitome sredine" i "uredne porodice" i "imao je sve što mu je trebalo zbog čega nije mogao da bude pakostan, zao ni loš čovek"

Svedočeći u odbranu Gorana Hadžića, bivšeg predsednika vlade SAO Istočna Slavonija, Vojislav Šešelj za masakr na Ovčari u novembru 1991. godine okrivio nekadašnjeg načelnika vojne bezbednosti JNA Aleksandra Vasiljevića i tadašnju direktorku vukovarske bolnice Vesnu Bosanac

Tužilaštvo sugeriše da je Vojislav Šešelj promenio iskaz kako bi sebe i Gorana Hadžića oslobodio krivice za masakr na vukovarskoj Ovčari 20. novembra 1991. godine. Šešelj tvrdi da ništa nije "preradio" već je tek u Hagu od svedoka i drugih optuženih saznao šta se zapravo dogodilo

Bivši ministar kulture i vera tvrdi da Hadžićeva vlada nije imala nikakvih ingerencija nad vojskom ili teritorijalnom odbranom. Ovlašćenja su im, kaže, bile slična ovlašćenjima mesne zajednice: bavili su se socijalnim pitanjima i nisu mogli da utiču na događaje na terenu

Bivši ministar kulture i vera u Hadžićevoj vladi tvrdi da "nije istina" da je počinio ubistvo, naručio ubistvo, podržavao "diskriminatorsku politiku protiv nesrpskog stanovništva", bio "istaknuti borac" ili da je znao ko ima ovlašćenja da imenuje Teritorijalnu odbranu. Istina je, po svedoku, da vlada nije mogla da komanduje jedinicama na terenu već je vojska, u slučaju ubistava na Ovčari, "odlučila kako je odlučila"

Na suđenju Goranu Hadžiću svedoči Milenko Dafinić koji je od 1991. do 1997. godine vršio različite poslove obezbeđenja u SAO Istočna Slavonija, od čuvara zgrade Vlade, do ličnog obezbeđenja Gorana Hadžića

Svedočenjem novinarke vukovarskog radija Karmen Brlić Jovanović, odbrana osporava da je Goran Hadžić pisao poeziju ili se "na bilo koji način isticao ili nametao svoje mišljenje". Pesnik bi "morao biti razigrana duša a ne ozbiljan gospodin" poput Hadžića, poručila je svedokinja

Bivši predsednik opštine Obrovac i ministar kulture i vera u vladi RSK Sergije Veselinović, svedoči da je Goran Hadžić imao "mali i ograničeni uticaj" na političke procese u Krajini. Glavnu reč su, tvrdi, vodili Milan Babić i krajinski "gaulajter" Milan Martić

U unakrsnom ispitivanju bivšeg ministra kulture i vera RSK, Sergija Veselinovića, tužiteljica sugerisala da su Hrvati bili žrtve "ubistava, zlostavljanja ili pljačke samo zato što su Hrvati". "Radi se o pojedinačnim incidentima. Na nivou kolektiviteta to se prema Hrvatima nije sasvim sigurno sprovodilo", tvrdi Veselinović

Dokazni postupak Gorana Hadžića odložen kako bi se odbrana pripremila za glavno ispitivanje bivšeg ministra pravosuđa u SAO Istočna Slavonija za koje im je odobreno čak 10 sati

Vojin Šuša, ministar pravde u vladi Gorana Hadžića tvrdi da ni premijer ni ministri nisu imali "pravna ili faktička ovlašćenja" da bilo šta narede ili zabrane Željku Ražnatoviću Arkanu i Radovanu Stojičiću Badži koji su odluke o vojnim operacijama donosili samostalno

Vojin Šuša, svedok obrane Gorana Hadžića tvrdi da je na sastanku u vukovarskom Veleprometu 20. novembra 1991. godine vlada "obaveštena da su ratni zločini u isključivoj nadležnosti vojske". Tužilaštvo, međutim, tvrdi da je na tom sastanku odlučeno da se zarobljenici prepuste lokalnim srpskim snagama

Svedok Hadžićeve odbrane Vojin Šuša tvrdi da su nadležnosti krajinskog pravosuđa bile "sužene". U gotovo svim slučajevima, vojska je vodila sudske postupke a mi se tome nismo mogli opirati, tvrdi bivši ministar pravde u Hadžićevoj Vladi. Šta zna ministar o Crvenim beretkama

Pozivajući se na niz dokumenata javnog tužilaštva u Vukovaru, tužilac tvrdi da je prioritet pravosudnih organa u SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem i Republici Srpska Krajina bilo gonjenje počinilaca ratnih zločina a posebno genocida počinjenih isključivo prema srpskom stanovništvu. Bivši ministar pravde u Vladi Gorana Hadžića Vojin Šuša tvrdi da je "više optužnica podignuto protiv Srba za zločine protiv Hrvata nego obrnuto"

U unakrsnom ispitivanju Vojina Šuše, tužilac ukazuje da je u SAO Istočna Slavonija a potom i Republici Srpska Krajina sprovođena politika raseljavanja hrvatskog i naseljavanja srpskog stanovništva kako bi se uspostavila "teritorija sa srpskom većinom". "Nije bilo bitnog menjanja sastava stanovništva", odgovara Šuša

Bivši ministar pravde u Hadžićevoj vladi Vojin Šuša negira sugestiju tužilaštva da su premijer i drugi učesnici sastanka u vukovarskom Veleprometu 20. novembra 1991. godine znali "šta se dogodilo na Ovčari ali to nisu hteli javno razotkriti". "Da sam znao za Ovčaru preduzeo bih sve da se taj događaj istraži. On nije samo tragedija za porodice, već i za moj narod", kaže Šuša o ubistvu 200 zarobljenika iz vukovarske bolnice

Savo Štrbac, bivši sekretar vlade Republike Srpska Krajina i predsednik Komisije za razmenu zarobljenika svedoči o minimalnim ovlašćenjima i retkim pojavljivanjima predsednika Gorana Hadžića. Umesto da prisustvuje sednicama vlade na kojima ga nisu ni očekivali, Hadžić se pravdao da zbog ratnih okolnosti ne može da dođe iz Vukovara u Knin

Hadžićev svedok odbrane Savo Štrbac ukazao da su Hrvati prikupljali ljude za razmenu tako što su hapsili čobane u poljima ili žene i starce optužujući ih da su snajperisti. Tužilac nastojao da diskredituje svedoka koji se u jednom od advokatskih podnesaka poslužio argumentom da je u ratu dozvoljeno ubijati civile. O pričama da su na Ovčari pokopane ovce i pouzdanosti podataka Štrpčeve organizacije Veritas

Usled lošeg zdravstvenog stanja optuženog, odloženo suđenje Goranu Hadžiću. Bivši predsednik Vlade SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem se prošlog petka onesvestio nakon čega mu je pružena bolnička medicinska pomoć. Lekari trenutno prate njegovo stanje

Budući da je suđenje Goranu Hadžiću, zbog lošeg zdravlja optuženog, u prekidu od 20. oktobra prošle godine, Veće je odobrilo zahtev tužilaštva da imenuje dva eksperta koji će proceniti da li je i na koji način Hadžić u stanju da prati suđenje i učestvuje u postupku

Goran Hadžić, bivši predsednik Vlade SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem traži od sudija da ga hitno puste na privremenu slobodu u trajanju od 12 sedmica, kako bi se kod kuće oporavljao nakon prve faze medicinskog tretmana kojem je podvrgnut u poslednjih mesec dana

Bivši predsednik Vlade SAO Istočna Slavonija, ne želi da se odrekne prava da bude prisutan na suđenju. Suđenje je od oktobra 2014. godine u prekidu zbog Hadžićevog lošeg zdravstvenog stanja

U iščekivanju odluke o prvobitnom zahtevu za privremenom slobodom za Gorana Hadžića u trajanju od najmanje tri meseca, odbrana je podnela novi zahtev za kraćim boravkom na slobodi kako bi se optuženi pripremio za novu turu hemoterapije moždanog tumora. Prvi put javno objavljeno da je Hadžićeva bolest neizlečiva a tumor nemoguće operisati

Goran Hadžić traži obustavu svakog kontakta sa pritvorskim psihologom, holandskom doktorkom koja mu je poručila da umesto za "borbu protiv tumora", iskoristi "veru u Boga" kako bi "našao snage da prisustvuje suđenju"

Zaključak dvodnevne rasprave o zdravstvenom stanju Gorana Hadžića obolelog od moždanog tumora, je da je još rano za procene da li će optuženi u narednom periodu moći da učestvuje u postupku. Po mišljenju neurologa-onkologa koja je danas dala iskaz, sve zavisi od toga kako će Hadžić reagovati na hemoterapiju, što se u ovoj fazi još ne zna

Nakon prošlonedeljnih iskaza dvoje medicinskih veštaka koji su zaključili da je "moguće da Goran Hadžić neće moći da prisustvuje suđenju", tužilaštvo je zatražilo od veća da zakaže nastavak dokaznog postupka odbrane - sa ili bez optuženog u sudnici

Odbačen zahtev Gorana Hadžića da do maja ove godine boravi na privremenoj slobodi. Veće naglašava da je postupak i dalje "u toku" i ukazuje da Hadžić u Hagu ima "zadovoljavajuću" negu i "kvalitetne" uslove za lečenje moždanog tumora. Budući da je i dalje neizvesno kako će reagovati na lečenje, Veće smatra da za sada nisu ispunjeni uslovi da Hadžić iz humanitarnih razloga bude pušten na privremenu slobodu

U najnovijem podnesku odbrane se navodi da Goran Hadžić teško podnosi terapiju moždanog tumora koja, u njegovom slučaju, ima brojna neželjena dejstva. Branioci, zbog toga, traže dnevno izveštavanje o zdravlju optuženog

Tužilaštvo predlaže niz mera koje bi, po njima, smanjile vreme potrebno za izvođenje dokaza odbrane, bez uticaja na pravičnost suđenja i integritet postupka. Time bi suđenje Hadžiću moglo da se nastavi i okonča bez obzira na njegovo teško zdravstveno stanje

Zahtev Hadžićeve odbrane za diskvalifikaciju sudija zbog navodne pristrasnosti je, po tužilaštvu, "ciničan, fundamentalno pogrešan" i predstavlja zloupotrebu postupka i "jalov pokušaj da se spreči ekspeditivno okončanje" izvođenja dokaza odbrane. Veće naložilo procenu Hadžićevih kognitivnih funkcija i sposobnosti da učestvuje u postupku

Žalbeno veće sudije Merona preinačilo odluku Pretresnog veća i naložilo puštanje Gorana Hadžića na privremenu slobodu do snimanja magnetnom rezonancom u Hagu, zakazanog za početak maja ove godine

U još jednom hitnom zahtevu, odbrana Gorana Hadžića traži da se, po obavljenom medicinskom pregledu sredinom maja u Hagu, optuženi vrati u Novi Sad do kraja hemoterapije moždanog tumora u avgustu ove godine

Pretresno veće uvažilo zahtev odbrane da se Goran Hadžić, nakon kratkog boravka u Hagu, vrati u Srbiju, nastavi sa lečenjem raka mozga i oporavkom od hemoterapije, uz napomenu da se mora vratiti u pritvor kada bude naložen novi lekarski pregled u sklopu odlučivanja o nastavku procesa. Izvršenje današnje odluke je, međutim, obustavljeno do rešenja o žalbi tužilaštva

Nakon poslednjeg lekarskog pregleda i Hadžićeve odluke da ne nastavi sa eksperimentalnom terapijom tumora na mozgu, životni vek optuženog procenjen je na vreme u kojem, prema odbrani, nije moguće okončati postupak. Branioci, stoga, traže prekid suđenja ili obustavu postupka na neodređeno vreme

Tužilaštvo traži od veća da naloži hitan nastavak i okončanje suđenja Hadžiću, da postavi rokove za dostavljanje završnih podnesaka i da saopšti usmenu presudu koja će naknadno biti obrazložena na papiru

Odbrana Gorana Hadžića traži od veća da odbaci hitan zahtev tužilaštva da se nastavi sa izvođenjem dokaza ocenjujući ga kao "neosnovan, preuranjen, nepromišljen" i u suprotnosti sa Hadžićevim osnovnim pravima

Pretresno Veće za 29. jul ove godine zakazalo raspravu na kojoj će medicinski eksperti, doktor Spesenijer i doktor Martel, prezentovati svoje zaključke o Hadžićevoj sposobnosti da učestvuje u postupku

Nakon testiranja, doktor Danijel A. Martel, specijalista za neuro-psihologiju zaključio da su kognitivne funkcije Gorana Hadžića "nedirnute" a da su mu najveći problem "snaga" i "održavanje pažnje"

Nakon što je pregledao Gorana Hadžića, belgijski onkolog Pol Spesenije je zaključio da su rezultati manje-više "normalni": Hadžić može da se brine o sebi i da se kreće, ali ne može da obavlja bilo kakve poslove. Lekar očekuje "pogoršanje situacije".

Pretresno veće odbacilo zahtev tužilaštva za hitan nastavak postupka protiv Gorana Hadžića, kao i zahtev odbrane za njegovo definitivno obustavljanje. Umesto toga, odlučeno da se postupak - za početak - prekine na tri meseca, sa mogućnošću obnavljanja prekida ukoliko se zdravstveno stanje optuženog ne popravi

Odluka veća da obustavi suđenje Hadžiću na tri meseca, samo formalizuje već postojeće stanje, utiče na "pravičnost i ekspeditivnost postupka" i dovodi u pitanje da li će se suđenje uopšte okončati", tvrdi tužilaštvo u podnesku kojim od Žalbenog veća traži dozvolu za žalbu

Tužilaštvo traži od Žalbenog veća da hitno preinači odluku prvostepenih sudija o tromesečnoj obustavi postupka i naloži nastavak izvođenja dokaza odbrane Gorana Hadžića, bivšeg političkog vođe Srba u Hrvatskoj

Žalbeno veće poništilo odluku Pretresnog veća kojom je odbijen zahtev tužilastva za hitni nastavak suđenja Goranu Hadžiću. Prvostepenom veću je naloženo da ispravi greške iz poništene odluke i ponovo proceni da li je optuženi procesno sposoban, te da u skladu s tim definitivno odluči da li će se postupak nastaviti ili obustaviti.

Većina u Raspravnom veću zaključila da Goran Hadžić "trenutno" nije sposoban za suđenje te je odlučila da se postupak obustavi na neodređeno vreme. U suprotnom mišljenju, sudija Mindua ukazao da ne može da donese odluku bez ocene nezavisnih medicinskih stručnjaka naglašavajući, takođe, da i Hadžić i žrtve zaslužuju "formalnu presudu"

Budući nema realnih izgleda da će se suđenje Goranu Hadžiću ikada moći nastaviti – što zbog poodmaklog stadija bolesti optuženog, što zbog odluka Pretresnog vijeća koje su "nepopravljivo kompromirovale postupak" - tužilaštvo traži formalno zaključenje postupka

U Tribunalu čekaju zvanično obaveštenje Beograda o smrti optuženog Gorana Hadžića kako bi i formalno zaključili njegov predmet, ostavljajući sve zainteresovane, a na prvom mestu žrtve, uskraćenim za presudu o navodima koji su protiv njega izneseni u optužnici