Nedelju dana nakon dobrovoljne predaje Tribunalu, Milan Martić se na prvom pojavljivanju pred kineskim sudijom Daćunom izjasnio da nije kriv ni po jednoj od tačaka optužnice koja ga tereti za raketni napad na Zagreb u maju 1995.

Na raspravi o zahtevu za privremenim puštanjem na slobodu, Milan Martić i njegov branilac su uveravali sudije da se optuženi nije mogao ranije predati zato što Miloševićev autokratski režim nije priznavao tribunal i zato što je u proteklih sedam godina "bio bez države i državljanstva"... a nije hteo da se "preda kao hrvatski državljanin"

Osim za granatiranje Zagreba, bivši predsednik RSK optužen i za zločine koje su pripadnici "Martićeve milicije" počinili u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Martić hoće "liječnika" a neće "tisuću"

Na konferenciji o stanju u postupku branitelj Milana Martića je rekao da obrana ima problema s financijama, kao i s pristupom svim dokumentima koje traži – te da bi mogla imati problema u pripremi predraspravnog podneska. Sudac pozvao obranu da ispoštuje zadani rok.

Dok ga, s jedne strane, tužilaštvo tereti kao bivšeg ministra i predsednika Republike Srpska Krajina, Sekretarijat Tribunala se – žali se Martić – prema njemu i njegovoj odbrani odnosi kao da je bio “rezervni policajac.” Martić negoduje zbog “izostalih optužnica” protiv Stipe Mesića i ostalih hrvatskih zvaničnika.

Premda je Tajništvo Tribunala odbilo njegov prethodni zahtjev, advokat Milana Martića ponovno traži veća sredstva da bi mogao pripremati obranu. Datum početka sudjenja nije zakazan

Nakon Šešelja, i Martić se usprotivio spajanju predmeta i zajedničkom suđenju. Obrane Stanišića i Simatovića traže više vremena da odgovore na prijedlog optužbe.

Suđenje Milanu Martiću moglo bi početi u decembru ove ili januaru sljedeće godine ako on ostane na zasebnoj optužnici, ali u slučaju spajanja s predmetima Stanišić, Simatović i Šešelj - početak suđenja bit će odgođen za kasnije

Početak izvođenja dokaza tužilaštva protiv bivšeg predsednika bivše RSK trebalo bi da počne u januaru sledeće godine pred većem kojim će predsedavati južnoafrički sudija Bakone Moloto

Uvodna reč tužioca zakazana za 13. decembar, odbrana će ako bude želela moći na nju da odgovori sledećeg dana, dok će izvođenja dokaza optužbe početi u januaru 2006.

Uvodna reč tužioca na početku suđenja Milanu Martiću. Optuženi odgovorio izjavom bez polaganja zakletve u kojoj je optužio tužioca da je "zamenio uloge zločinaca i žrtve" i najavio da će "dokazati nevinost svog naroda."

Svedok optužbe Veljko Džakula je za optuženog prvi put čuo u avgustu 1990. kada se pričalo da je izvesni policijski komandir Martić naredio da se u Kninu postave barikade kako bi se sprečio eventualni upad hrvatske policije. Nakon toga, svedočio je Džakula, Martić je postao "slavan."

Bivši potpredsednik vlade tzv. Republike Srpske Krajine (RSK) u nastavku svedočenja opisao optuženog Milana Martića kao jednu od najuticajnijih osoba u vladajućim strukturama hrvatskih Srba 1991-1995. godine. Prema Džakuli, Martić je kao ministar policije "mogao biti informisan" o zločinima srpskih snaga nad hrvatskim civilima u Slavoniji, Baranji i Dalmaciji.

Vojno-obaveštajni analitičar tužilaštva Rejnoa Tunens svedoči na suđenju Milanu Martiću o "evoluciji JNA" tokom 1991. godine, stvaranju oružanih snaga SAO Krajine i ulozi koju je optuženi imao u komandovanju njima.

Predsedavajući sudija upozorio branioca Milana Martića na "nejasnu strategiju odbrane" i pitanja koja "nisu relevantna" za pobijanje navoda optužnice o odgovornosti optuženog za zločine u Hrvatskoj i BiH

Milan Martić i Milan Babić su, prema svedočenju Radoslava Maksića, imali različite koncepcije organizacije oružanih snaga Krajine

Prema svedočenju Radoslava Maksića na suđenju Milanu Martiću, dobrovoljci SRS u Krajini nisu bili paravojna formacija već su delovali u sastavu Kninskog korpusa JNA, čije su se starešine "veoma povoljno izražavale" o njima.

Nakon postavljanja opštih okvira u kojima su počinjena dela za koja tereti bivšeg ministra policije i predsednika bivše Repubilke Srpska Krajina, tužilaštvo je na suđenju Milanu Martiću počelo sa izvođenjem dokaza o konkretnim zločinima navedenim u optužnici

Počelo svedočenje Milana Babića na suđenju Milanu Martiću

U nastavku svedočenja na suđenju Milanu Martiću, Milan Babić svedočio o Miloševićevoj "javnoj i tajnoj strategiji" za ostvarivanje svog koncepta nove države, "skraćene Jugoslavije", u kojoj bi živeli svi Srbi

U nastavku svedočenja na suđenju Milanu Martiću, "kninski insajder" Milan Babić govorio o tome kako su Milošević i JNA naoružavali Srbe u Krajini 1991. godine

Oružanim snagama u Krajini komandovalo se preko dva paralelna komandna lanca, a na vrhu oba je bio Slobodan Milošević, rekao je Milan Babić u nastavku svedočenja na suđenju Milanu Martiću

Slobodan Milošević u proleće 1995. godine tražio smenu Milana Martića zbog "samovoljnog" granatiranja Zagreba, nazivajući tadašnjeg predsednika RSK "zlikovcem" i "besnim psom", koji se ponosi onim čega se pametni stide

U unakrsnom ispitivanju od strane branioca Milana Martića, "krajinski insajder" Milan Babić ponovio tvrdnje o tajnoj strategiji Beograda da pod plaštom priče o "očuvanju Jugoslavije", izazivanjem incidenata u Krajini stvori klimu za reakciju JNA u Hrvatskoj kako bi delovi ove republike bili pripojeni Velikoj Srbiji. Optuženog Martića označio je kao glavnog protagonistu takve politike u Krajini

Da li će svedočenje Milana Babića, nakon njegove tragične smrti, ostati deo dokaznog materijala na suđenju Milanu Martiću?

Zaštićeni svedok optužbe, insajder iz Knina, opisao da je Frenki Simatović donosio Martiću novac i oružje iz Srbije u Knin, po nalogu "brata" Jovice Stanišića i uz pomoć "gazde" Slobodana Miloševića, kako ih je optuženi tada zvao

Milan Martić kaže da nije sposoban da prati suđenje posle smrti dva čoveka za koja je "bio emotivno vezan", iako je jedan od njih dvojice svedočio protiv njega. Njegov branilac izjavu Karle del Ponte nazvao "bezobzirnom", nakon čega se sudija odgradio od njegovih "neprimerenih komentara."

Pretresno veće odbilo zahtev Milana Martića da suđenje bude prekinuto jer trenutno "nije u stanju da razume i prati postupak." Nastavak suđenja zakazan za ponedeljak 20. marta

Osamdesetšestogodišnja Ana Kesić je, svedočeći na suđenju Milanu Martiću, opisala kako je pritvorena, zašto je puštena i primorana da dve godine živi u podrumu, da bi nakon toga morala da napusti svoje rodno selo. Za ljude sa kojima je u oktobru 1991. bila pritvorena u vatrogasnom domu u Dubici dugo je verovala da su odvedeni u razmenu

Optužba je danas izvodila dokaze o zločinima nad hrvatskim civilima u krajinskim selima Poljanak i Vukovići, koja se u optužnici navode kao lokacije masovnih ubistava za koja se tereti Milan Martić

Svedok optužbe na suđenju Milanu Martiću opisao kako je preživeo streljanje u Bruškoj kada je ubijeno devet hrvatskih i jedan srpski civil, a za šta su, prema optužnici, odgovorni pripadnici "Martićeve milicije"

Tezu odbrane Milana Martića da je napad na Saborsko bio neminovan jer su u njemu bile stacionirane jake hrvatske snage, pobijala su dva svedoka optužbe prema kojima su lokalne hrvatske snage, iako pojačane policijskom jedinicom iz Zagreba, u odnosu na udružene JNA i "Martićevce", ličile na Davida koga očekuje borba sa Golijatom

Krajinski teritorijalac koji je u novembru 1991. učestvovao u napadu na "jako hrvatsko uporište" u selu Saborsko kod Ogulina, tvrdi da združene snage JNA, TO Krajine i "Martićeve milicije", podržane avijacijom, nisu naišle ni ka kakav otpor hrvatskih snaga

Tužilaštvo dokazuje navode optužnice o napadu Martićeve milicije na selo Škabrnja kod Zadra u novembru 1991. godine

Prvi svedok optužbe iz BiH govorio o prisustvu Martićeve policije na prostoru bosanske Krajine i saradnji srpskih snaga sa obe strane Une. Milan Martić je optužen za zločine u Hrvatskoj, ali i u nekoliko bosanskih opština

Svedok optužbe tvrdi da je Milan Martić u leto 1990. godine govorio da su Hrvati iz Krajine sami sebi nanosili povrede i sekli voćnjake, te da Martićeva policija bije "samo s razlogom", a kuće pali "samo Zengama."

Svedok optužbe opisao kako su selo u kojem je živeo prvo osvojile snage JNA, a kasnije ga prepustile "martićevcima" koji su "sve kuće popalili, a hrvatske civile koji su se tu zatekli – pobili"

Svedok tužilaštva na suđenju Martiću opisao svoj boravak u više zatočeničkih objekata u Krajini od novembra 1991. do maja 1992. godine. Batine zbog kojih je posle pet i po meseci na teritoriju pod hrvatskom kontrolom vratio "žuto-zelen"

Svedok optužbe na suđenju Milanu Martiću opisao svoje višemesečno zatočeništvo u Hrvatskoj Dubici i kako je izbegao streljanje na mostu na Uni

Predsednik hrvatske Komisije za nestale osobe potvrdio sve navode optužnice protiv Milana Martića koji se odnose na broj hrvatskih civilnih žrtava na području SAO Krajine. Branilac nastojao da diskredituje svedoka i prikaže ga pristrasnim

Svedok pobijao tvrdnje odbrane Milana Martića da podaci o ubijenim, nestalim i raseljenim osobama tokom rata u Hrvatskoj nisu tačni, jer u njima nema žrtava akcija "Bljesak" i "Oluja". Branilac nije postavio ni jedno pitanje o ekshumacijama žrtava koje se navode u optužnici protiv Martića

Ekspert tužilaštva na suđenju Martiću svedoči o forenzičkim nalazima ekshumacija masovnih grobnica u Krajini

Svedok optužbe govorio o nasilju nad Muslimanima u Bosanskom Novom u režiji specijalaca iz Krajine i pre nego što je rat u BiH počeo. Svedočio je i o posetama optuženog Milana Martića i drugih srpskih političara tom bosanskom gradiću. Svedočenje završio i hrvatski patolog Davor Strinović

Bivši američki ambasador u Zagrebu Piter Galbrajt opisao optuženog Martića kao "ograničenog i izgubljenog" čoveka koji je brinuo o ličnim, a ne o interesima Srba iz Krajine. Svojim ponašanjem omogućio je hrvatsku vojnu intervenciju u RSK i na taj način, po svedoku, praktično postao "najbolji Tuđmanov saradnik"

Piter Galbrajt danas pojasnio zašto je juče za optuženog Martića rekao da je "čovek veoma ograničenih sposobnosti i inteligencije". Mogao je da zadrži Srbe u njihovim kućama u Krajini a nije to učinio, rekao je bivši američki ambasador u Zagrebu

Svedok-insajder, bivši načelnik vojne bezbednosti u Republici Srpskoj Krajini (RSK), opisao da je raketni napad na Zagreb 2. i 3. maja 1995. naredio Milan Martić, a izvršio general Milan Čeleketić koji je to nazvao "odmazdom" za operaciju "Bljesak". Svedok smatra da bi bilo prikladnije da je odgovoreno "uzvratnom vatrom" po vojnim ciljevima

Optužba u dokazne spise uvela niz dokumenata kojima nastoji da pokaže saradnju vlasti Krajine i Srbije, ulogu Milana Martića u ratnim događajima i prisustvo policajaca iz hrvatske u bosanskoj Krajini

Pošto je odbrana završila unakrsno ispitivanje bivšeg istražitelja tužilaštva Arija Kerkanena, suđenje je do daljeg prekinuto zbog bolesti optuženog

Prema lekarskom izveštaju, optuženi zbog bolesti neće biti u stanju da se pojavi u sudnici u narednih deset dana

Svedok-insajder zaštićen pseudonimom MM-078 svedočio o upadima "martićevaca" u hrvatska sela početkom 90-ih i zastrašivanju i proterivanju krajinskih Hrvata. Opisujući napad na hrvatsko selo Kijevo svedok je rekao da su pripadnici Martićeve milicije zamerali drugim srpskim vojnicima što po ulasku u selo nisu popalili hrvatske kuće

Bivši član mirovne misije UN u Hrvatskoj opisao da je 1992/93. godine u "ružičastim zonama" hrvatsko stanovništvo bilo izloženo stalnim pritiscima da se isele. Ubistva i napadi dešavali su se uz aktivnu ili prećutnu podršku policije, tvrdi svedok

Suprotno tvrdnjama svedoka optužbe Džona Mekeligota, branioci Milana Martića su tvrdili da su policijske istrage zločina nad krajinskim Hrvatima tokom 1992. i 1993. godine - mada bez rezultata - dokaz da je Milicija Krajine "štitila građane svih nacionalnosti" i da nije učestvovala u pritiscima na hrvatske građane da se isele

Pretresno veće odbacilo zahtev odbrane Milana Martića da se optuženi oslobodi po svim tačkama optužnice. Pobijanje dokaza tužilaštva počinje 11. jula pošto je veće, ukazujući da "neće biti talac optuženog", odbilo da izvođenje Martićevih dokaza odloži za 15. septembar

Odbrana Milana Martića namerava da pozove 54 svedoka i 2 veštaka. Prvi svedok je Slobodan Jarčević, krajinski šef diplomatije a poslednji će biti sam optuženi. Identitet 47 svedoka Veće je saznalo tek danas pošto se, tvrdi branilac, radi o "osobama sa poternica hrvatskih vlasti"

Pošto je Martićev branilac Predrag Milovančević u uvodnoj reči sam izvodio zaključke iz premisa koje je sam i postavio, predsedavajući sudija je stekao "utisak da on sam svedoči", umesto da iznosi teze koje će u dokaznom postupku potvrđivati svedoci

Šef diplomatije bivše RSK Slobodan Jarčević tvrdio da su za neuspeh pregovora bili krivi hrvatski i međunarodni pregovarači, ali da za aktivnosti njegovog ministarstva čak ni prijateljska Rusija nije imala razumevanja. Jarčević ministrovao iz Beograda, a platu primao od savezne vlade

Opisujući odnos SRJ i RSK, bivši krajinski šef krajinske diplomatije tvrdio da su to bile dve prijateljske države koje su se sticajem okolnosti zbliže "više nego što je to bilo normalno". Proterivanje Hrvata iz Krajine organizovala vlada u Zagrebu, tvrdi on

U unakrsnom ispitivanju prvi svedok odbrane rekao da bi RSK trebalo obnoviti, a da danas funkcioniše Vlada RSK u egzilu sa sedištem u Parizu, čiji je predsednik optuženi Milan Martić. Jedina "država" koja je do danas priznala RSK je, takođe nepostojeća – Pridnjestrovska republika

Krivica Milana Martića za zločine u Krajini i granatiranje Zagreba je dokazana van razumne sumnje, smatra tužilac, i zbog težine tih krivičnih dela i drugih otežavajućih okolnosti traži najstrožu kaznu. Optužba navodi da je, između ostalog, u dokazivanju krivice na određeni način učestvovao i sam optuženi - javnim izjavama od 1990. do 1995. godine

Odbrana u završnoj reči nije govorila o odgovornosti Milana Martića, već je optuživala hrvatsku stranu i njeno rukovodstvo za "organizovanje oružane pobune na teritoriji evropske države Jugoslavije", ključnog svedoka optužbe Milana Babića za lažno svedočenje, ali i sud jer je njegov iskaz uvrstio u dokaze što, po braniocu, "nije poznato u civilizovanom svetu."

Poslednjeg dana suđenja, branilac za "junaka i predsednika prognanog naroda" Milana Martića tražio oslobađajuću presudu, a sam optuženi tvrdio da je optužnica protiv njega prepisana iz hrvatskih medija, te da je tužiočev zadatak da zaštiti interese Amerike i "krivicu prebaci na žrtvu"

Kao "evidentno neosnovan" odbačen zahtev Milana Martića za diksvalifikaciju sudije Volfganga Šomburga iz sastava Žalbenog veća koje će razmatrati žalbe obeju strana na prvostepenu presudu bivšem predsedniku takozvane Republike Srpska Krajina

Milan Martić, koji je prvostepenom presudom osuđen na 35 godina zatvora za zločine u Hrvatskoj i zapadnoj BiH, je postupak koji se protiv njega vodi uporedio sa suđenjem Dimitrovu za paljenje Rajhstaga. Žalbena rasprava prije ljetne pauze u radu Tribunala

Obrazlažući zahtev da se presuda od 35 godina zatvora poništi i Milan Martić oslobodi svih optužbi, odbrana je na današnjoj žalbenoj raspravi tvrdila da su počinioci zločina nad krajinskim Hrvatima između 1991. i 1995. godine bili "izbegli Srbi i lokalni odmetnici" a da bivši predsednik RSK "nije bio svemogući Bog" pa da ih u tome spreči

Na žalbenoj raspravi, tužilaštvo zatražilo od veća da Milana Martića proglasi krivim za ubistva, ranjavanja i zatočavanja pripadnika hrvatske vojske i policije koji su se u vreme zločina nalazili “van stroja”. Martić uporedio rad Pretresnog veća sa stihom iz “Božanstvene komedije” italijanskog pesnika Dantea Aligijerija

Presuda Žalbenog veća u predmetu Milana Martića, bivšeg predsednika bivše Republike Srpska Krajina, koji je prvostepenom presudom osuđen na 35 godina zatvora, biće izrečena 8. oktobra 2008.

Žalbeno veće potvrdilo prvostepenu presudu kojom je bivši predsednik bivše Republike Srpska Krajina osuđen na 35 godina zatvora zbog progona, ubistva, zatvaranja, mučenja, nečovečnih dela, okrutnog postupanja, deportacije i prisilnog premeštanja, bezobzirnih razaranja naselja i ustanova namenjenih obrazovanju i religiji, kao i pljačke javne i privatne imovine i napada na civile

Bivši predsednik RSK Milan Martić će 35-godišnju zatvorsku kaznu, na koju je osuđen zbog zločina nad hrvatskim civilima u Krajini od 1991. do 1995. godine, služiti u Estoniji

Nezadovoljan uslovima u estonskom zatvoru – poput zajedničkih tuširanja, deljenja ćelije sa cimerom, malo vremena za sportske aktivnosti i lošeg medicinskog tretmana – bivši politički vođa krajinskih Srba traži od predsednika Tribunala premeštaj iz Estonije u Dansku, Austriju ili neku treću zemlju sa boljim zatvorskim uslovima

Milan Martić, bivši predsjednik bivše Republike Srpska Krajina koji u Estoniji izdržava kaznu od 35 godina zatvora, traži od Mehanizma za međunarodne krivične sudove da poništi postupak koji se protiv njega“u odsustvu” vodi u Hrvatskoj, zbog granatiranja Karlovca i Jastrebarskog