Predstavnik za štampu Haškog tribunala potvrdio da je Vidoje Blagojević u Hagu

Nemam nikakvih novih vijesti ni komentara, izjavio je predstavnik za štampu Haškog tribunala Džim Lendejl

SENSE nezvanično saznaje da je Haški tribunal obaviješten o hapšenju Vidoja Blagojevića, ali nema i zvanične potvrde da je na putu za Hag

Kao i general Radislav Krstić, Blagojević optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja

Optužnica tereti bivšeg načelnika inžinjerije 1. Zvorničke brigade za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja

Bivšeg pukovnika Vojske Republike srpske optužnica tereti za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja rata počinjene u području Srebrenice u julu 1995.

Bivši potpukovnik Vojske RS protiv kojeg je optužnica do sada bila zapečaćena, optužen za zločine protiv čovječnosti počinjene u operacijama oko Srebrenice u julu 1995.

Glavna tužiteljica Karla Del Ponte predložila da se njemu, Draganu Obrenoviću i Draganu Jokiću sudi zajedno u okviru optužnice "Srebrenica"

Kao načelnik inžinjerije Zvorničke brigade Drinskog korpusa, Jokić je, prema haškoj optužnici, učestvovao u operaciji ubijanja srebreničkih Muslimana

Zašto je glavna tužiteljica Haškog tribunala pomenula mogućnost da se Obrenoviću, Blagojeviću i Jokiću sudi zajedno

Pred Haškim tribunalom danas se prvi put pojavio Dragan Jokić, optužen za zločine protiv čovječnosti, počinjene u "operaciji ubijanja" poslije pada "zaštićene zone" Srebrenica u julu 1995.

Veće odobrilo zahtev tužioca za spajanje predmeta i zajedničko suđenje Vidoju Blagojeviću, Draganu Obrenoviću i Draganu Jokiću, bivšim zapovednicima Bratunačke i Zvorničke brigade VRS koji se u odvojenim optužnicama terete za zločine u Srebrenici, jula 1995.

Trojica bivših oficira VRS su se izjasnili da nisu krivi za srebrenički masakr u julu 1995. Tužilaštvo objavilo spisak učesnika "zajedničkog zločinačkog poduhvata" na kojem su četiri imena kojih, barem za sada, nema na haškim optužnicama za Srebrenicu

Suci smatraju da se garancije za povratak optuženog na suđenje ne mogu tražiti od entiteta, već samo od države Bosne i Hercegovine, koja, međutim, navodi da "nema organe koji to mogu osigurati"

Nakon konferencije o stanju u postupku, sudsko vijeće saslušalo argumente za i protiv privremenog puštanja na slobodu optuženih Vidoja Blagojevića i Dragana Obrenovića

Suđenje četvorici zapovednika Zvorničke i Bratunačke brigade VRS, koji su optuženi za genocid u Srebrenici u julu 1995., trebalo bi da počne 6. maja 2003. Za iste zločine optuženo je još 5 oficira Drinskog korpusa i Glavnog štaba VRS, koji su i dalje na slobod

Na konferenciji o stanju u postupku protiv četvorice oficira Drinskog korpusa VRS potvrdjeno da će drugo sudjenje za genocid u Srebrenici početi u maju - Tužitelj najavio 146 svjedoka, od koji će veći dio svjedočiti uživo, a ostali putem pisanih izjava

Umesto u utorak 6., drugo sudjenje Haškog tribunala za genocid u Srebrenici počeće u četvrtak 8. maja - Optuženi Vidoje Blagojević "otpustio" svog američkog advokata - Tužilac najavljuje 149 svedoka, od kojih su mnogi bivši pripadnici vojske i policije Republike Srpske koji su u julu 1995.bili angažovani u srebreničkoj operaciji

Drugo sudjenje će biti više od puke reprize procesa generalu Krstiću, pošto će na njemu biti izvedeni i neki novi dokazi koji su u medjuvremenu otkriveni, a pored Momira Nikolića - koji je prošle sedmice priznao krivicu - svedočiće i više vojnika Bratunačke i Zvorničke brigade, kao i pripadnika MUP Republike Srpske, angažovanih u srebreničkoj operaciji

Svedočenje vodje srebreničke istrage na sudjenju trojici zapovednika Bratunačke i Zvorničke brigade VRS, optuženih za masakr iz jula 1995. - Prikazan snimak razgovora u kojem general Mladić traži "apsolutnu saradnju" od Holandskog bataljona UNPROFOR i preti pukovniku Karemansu: "Odavde možete izaći svi - ili umreti svi"

Prilikom svedočenja Žan-Rene Rueza, vodje srebreničke istrage Haškog tribunala, prikazana serija video snimaka na kojima se vide sve faze srebreničke tragedije - izuzev samih egzekucija zarobljenih bošnjačkih muškaraca.

Bivši vodja srebreničke istrage haškog tužilaštva, Žan-Rene Ruez, detaljno opisao sve glavne lokacije na kojima je, u julu 1995., zarobljeno, zatočeno, pogubljeno i zakopano više od 7.000 bošnjačkih muškaraca

Da li će još neko od optuženih podleći "Sindromu akutnog priznanja krivice" (SAPK) koji je u protekle dve sedmice prepolovio optuženičku klupu drugog sudjenja Haškog tribunala za genocid u Srebrenici?

Bivši oficir vojske bosanskih Srba Momir Nikolić svjedočio na sudjenju Vidoju Blagojeviću i Draganu Jokiću

Bivši oficir snaga bosanskih Srba u ratu u Bosni i Hercegovini 1992-1995 izjavio pred Haškim sudom da je masakr u Srebrenici bio unaprijed pripremljen

U svjedočenju protiv bivšeg pukovnika VRS Vidoja Blagojevića, optuženog za saučesništvo u genocidu u Srebrenici, i majora Dragana Jokića, koji mu je bio direktno podredjen, svjedok optužbe Dragan Obrenović izjavio da je likvidaciju Bošnjaka u Srebrenici naredio general Mladić

U seriji iskaza svjedoka o autentičnosti presretnutih radio-poruka snaga bosanskih Srba uoči tragičnih pogibija u Srebrenici jula 1995. u ponedjeljak će svjedočiti i bivši obavještajni oficir američke vojske, Ričard Batler

Nastavak sudjenja bivšim oficirima VRS Vidoju Blagojeviću i Draganu Jokiću

U nastavku svjedočenja američkog vojnog eksperta Richarda Butlera na sudjenju bivšim oficirima snaga bosanskih Srba, Vidoju Blagojeviću i Draganu Jokiću, bilo je riječi o pojedinostima iz vojnih propisa bivše JNA i VRS, koji se odnose na ličnu i odgovornost za postupke podredjenih u slučaju kršenja ratnog prava

U zavisnosti od izvora, broj srebreničkih žrtava kojim se ovih dana licitiralo na tri haška sudjenja, kreće se u rasponu od 8.000 do "manje od sto"

Svedočenje Dina Meninga, vodje istražiteljskog tima koji je radio na ekshumaciji masovnih grobnica u regionu Srebrenice.

Mada ga je tužilac upozorio da, kao osumnjičeni, ima pravo da čuti, Krsto Simić progovorio o tome šta je pre osam i po godina radio u području Srebrenice

Bivši telohranitelj optuženog Vidoja Blagojevića se malo ili ni malo seća šta se u julu 1995. dogadjalo u Srebrenici. Komplimenti tužioca vlastima Republike Srpske.

Dok su na sudjenju generalu Krstiću za optužbu svedočile isključivo žrtve srebreničkih zločina iz jula 1995. većinu svedoka optužbe na sudjenju pukovniku Blagojeviću i majoru Jokiću predstavljali su pripadnici vojske i policije Republike Srpske

Dokazni postupak odbrane na drugom haškom sudjenju za srebrenički masakr počinje sljedeće sedmice i trajaće do kraja jula. Blagojević i Jokić oslobodjeni dijela lične odgovornosti za počinjene zločine.

U svojoj uvodnoj riječi, obrana Vidoja Blagojevića najavila da će dokazivati da optuženi "nije učestvovao, direktno ili indirektno, ni u jednom zločinu" počinjenom prije, tokom ili nakon pada srebreničke enklave

Prvi svedok odbrane na sudjenju Vidoju Blagojeviću i Draganu Jokiću, bivšim zapovednicima VRS optuženim za masakr u Srebrenici, negira prisilni transfer civila iz Potočara ali ne spori da je u julu 1995. ubijeno više hiljada bošnjačkih muškaraca.

Svjedok obrane, bivši predsjednik općinske vlade u Bratuncu Srbislav Davidović, tvrdi da optuženi Vidoje Blagojević nije “ni luk jeo ni luk mirisao” u dogadjajima u Srebrenici u julu 1995.

Odbrana Vidoja Blagojevića ispitivanjem svjedoka Aleksandra Tešića, koji je u julu 1995. bio načelnik Vojnog odsjeka opštine Bratunac, nastoji dokazati da njihov branjenik nije mogao imati nikakve veze sa "evakuacijom" stanovništva iz srebreničke enklave

Na sudjenju oficirima VRS Vidoju Blagojeviću i Draganu Jokiću, nekadašnji direktor Komunalnog preduzeća u Bratuncu svjedočio o kopanju masovnih grobnica za ubijene Srebreničane

Odbrana Vidoja Blagojevića, bivšeg komandanta Bratunačke brigade VRS, čini sve kako bi diskreditovala Momira Nikolića i osporila neke od činjenice koje je on priznao prihvatajući odgovornost za masakr u Srebrenici

Na sudjenju Vidoju Blagojeviću i Draganu Jokiću, kao svjedok odbrane pojavio se Nenad Deronjić, koji je na sudjenju generalu Krstiću pomenut kao "jedan od učesnika pogubljenja" kraj rijeke Jadar, u području Srebrenice

Svjedočenje o susretu generala Ratka Mladića sa zarobljenim Bošnjacima na livadi kod Sandića, 13. jula 1995.

Na sudjenju bivšim zapovednicima Bratunačke i Zvorničke brigade VRS, optuženim za masakr u Srebrenici, odbrana prezentira svoju verziju dogadjaja koji su se, 13. jula 1995., odigrali u skladištu poljoprivredne zadruge u selu Kravica.

Nekadašnji načelnik artiljerije Bratunačke brigade Mićo Gavrić na sudjenju Vidoju Blagojeviću i Draganu Jokiću opisao "pretres terena" nakon pada Srebrenice u julu 1995. Od sela Kamenice do Konjević Polja, rekao je svjedok, moglo se preći gazeći "s leša na leš a da ne stane na zemlju".

Pošto je juče kategorički tvrdio da artiljerija kojom je komandovao nije djelovala po Srebrenici prije 11. jula 1995., kapetan Gavrić danas suočen sa dokumentom koji je lično potpisao, a u kojem stoji drugačije.

Na sudjenju Vidoju Blagojeviću i Draganu Jokiću, svjedok odbrane Zoran Kovačević je rekao da Bratunačka brigada "nije trebalo da smeta dok drugi rade"

Bivši komandant Trećeg bataljona Bratunačke brigade, na sudjenju svom komandantu Vidoju Blagojeviću, isticao da je sve vrijeme napada na Srebrenicu od 6. do 11. jula 1995. bio na "linijama dostignute odbrane" Svjedok priznaje da je čuo za "genocid u Kravici", ali negira da je ikada čuo za plan da se pobiju svi vojno sposobni muškarci.

Na sudjenju Vidoju Blagojeviću, optuženom za srebreničko zločine, zastupnici odbrane i tužilaštva sučeljili svoja vidjenja napada VRS na kontrolni punkt UNPROFOR-a na Zelenom Jadru

Dva svjedoka odbrane, bivša vojnika Bratunačke brigade, čiji je komandant, Vidoje Blagojević, optužen za srebreničke zločine, tvrde da je general Mladić direktno izdao naredjenja njihovim jedinicama - Blagojević je bio u blizini ali se "sklonio"

Odbrana Vidoja Blagojevića nastoji da u potpunosti marginalizuje komandne ovlasti i autoritet optuženog komandanta Bratunačke brigade, dokazujući da je Ratko Mladić vukao sve konce u napadu na Srebrenicu u julu 1995.

Deset bivših vojnika i zapovjednika Bratunačke brigade, koje je odbrana Vidoja Blagojevića izvela na klupu za svjedoke prošle i ove sedmice ponavljali su, iz raznih uglova, istu priču: nisu učestvovali u "aktivnom napadu" na Srebrenicu, u Potočarima su bili "samo u prolazu" a ne po zadatku, i ni na koji način nisu učestvovali u odvajanju muškaraca od žena i djece, a ponajmanje u zarobljavanju i pogubljenju Bošnjaka.

Na sudjenju Vidoju Blagojeviću odbrana otvorila pitanje navodne saradnje tužilaštva Tribunala sa Milanom Lukićem, optuženim za zločine protiv čovječnosti počinjene u Višegradu od 1992. do 1994. godine

Bivši pomoćnik komandanta Bratunačke brigade za pozadinske poslove tvrdi da u vrijeme srebreničke operacije od 6. do 11. jula 1995. jedinice nisu dodatno snabdijevane "materijalno tehničkim sredstvima", pošto nisu ni učestvovale u borbenim dejstvima

Svjedok Dragoslav Trišić, bivši pomoćnik komandanta Bratunačke brigade za pozadinske poslove, tvrdi da je "cjelokupni transport Muslimana" iz Potočara 12. i 13. jula 1995. "pokriven gorivom Holandskog bataljona UNPROFOR"

Svjedok odbrane Zlatan Ćelanović je, kao pravni referent Bratunačke brigade, 13. jula 1995. ispitivao bošnjačke zarobljenike, “osumnjičene za ratne zločine nad Srbima”. Taj zadatak mu nije dao tadašnji komandant, a sada optuženi, pukovnik Vidoje Blagojević, nego Ljubiša Beara, načelnik bezbjednosti VRS

Odbrana Vidoja Blagojevića, bivšeg komandanta Bratunačke brigade VRS, nastoji da dokaže da on nije imao kontrolu nad transportom bošnjačkih zatočenika kroz njegovu zonu odgovornosti, u julu 1995.

Na sudjenju Vidoju Blagojeviću, svjedok odbrane Ljubomir Beatović tvrdi da se u Bratuncu ništa "osobito nije dešavalo" ni prije 11. jula 1995., kad je pala Srebrenica, ni poslije tog dana. - "Jedino je 13. juli bio malo naporan"

Mile Janjić je u blizini škole u Bratuncu, 14. jula 1995, čuo povike i galamu, a potom su "usledili rafali", nakon kojih “više nije bilo nikakvih uzvika”. Svedočenjem bivšeg pripadnika vojne policije Bratunačke brigade odbrana nastoji da pokaže da bivši komandant ove brigade Vidoje Blagojević nije sudjelovao u dogadjajima u Bratuncu i Potočarima.

U ratnom dnevniku komandanta Drugog bataljona Bratunačke brigade VRS, za period od 9. do 14. jula 1995. godine, nema ni jedne beleške

Bivši komandant Prvog bataljona Bratunačke brigade VRS opisuje svog naredjenog starešinu kao "čestitog oficira" čije su "mogućnosti bile male a problemi veliki"

Na zahtjev obrane Vidoja Blagojevića, Tribunal je pozvao bivšeg komandanta Holandskog bataljuna UNPROFOR-a Tona Karremansa da svjedoči na sudjenju za zločine u Srebrenici. Zatražena je "suradnja i pomoć" Holandije u uspostavi kontakta s umirovljenim pukovnikom

Prema svjedočenju vojnog policajca VRS, Ratko Mladić je 12. jula 1995. rekao da se evakuacija iz Potočara "ne može izvršiti za jedan dan" - Bošnjački muškarci, koji nisu odmah evakuirani, sljedećih su dana bili pobijeni – Optuženi Blagojević ponovo zatražio da se pojavi kao svjedok na sopstvenom sudjenju

Rasprava o zahtevu tužilaštva da mu se dozvoli izmena srebreničke optužnice, kojom se Vidoje Blagojević više ne bi teretio za saučesništvo u genocidu, već za pomaganje i podržavanje njegovog izvršenja

Tri nedelje pre početka “Oluje” general Mladić je dobio precizne informacije o vremenu i pravcima hrvatskog napada na Krajinu, ali je – umesto da pripremi odbranu zapadnih granica Republike Srpske – izgrdio “glasnika” koji mu je to saopštio

Prema svjedočenju Petra Salapure, bivšeg šefa za obavještajne poslove u Glavnom štabu VRS, pripadnici Desetog diverzantskog odreda bili su zvanično "na dopustu" kada su u julu 1995. streljali 1200 bošnjačkih zarobljenika na poljoprivrednom dobru Branjevo. Istražitelji tužilaštva ispitivali Salapuru 2001. ili 2002. ali ne o dogadjajima u Srebrenici u julu 1995. već o Aliji Izetbegoviću i Naseru Oriću.

Bivši komandant Holandskog bataljona UNPROFOR u Srebrenici će izmedju 16. i 22. juna svedočiti na sudjenju Vidoju Blagojeviću i Draganu Jokiću

Na sudjenju Vidoju Blagojeviću, svjedok odbrane, general VRS Dragomir Keserović, istakao da su i u vrijeme napada i pada Srebrenice po vojnim propisima "komandanti snosili odgovornost za sva pitanja i sve elemente funkcionisanja svoje jedinice"

Mirka Trivića, koji je kao zaštićeni svjedok tužilaštva već dao iskaz na procesu Vidoju Blagojeviću, i odbrana pozvala za svog svjedoka - Kao vojni stručnjak i bivši komandant u VRS, Trivić smatra da odnos komandanta Bratunačke brigade i načelnika za bezbjednosno-obavještajne poslove te jedinice nije bio "normalan"

Mirko Trivić, svjedok odbrane na sudjenju Vidoju Blagojeviću, bivšem komandantu Bratunačke brigade, nastojao je da ospori svaku validnost geografske karte, izradjene u toj brigadi sa ciljem da obilježe njenu "zonu odgovornosti"

Bivši vojni tužilac Predrag Drinić, kao svjedok odbrane istakao da u atmosferi koja je vladala 1995. i 1996. bilo "izuzetno rizično" pokretati istragu o masakru u Srebrenici

Vidoje Blagojević, bivši komandant Bratunačke brigade optužen za srebreničke zločine, zahtijeva da se pojavi kao svjedok na sopstvenom sudjenju

Pretresno vijeće koje vodi proces protiv Vidoja Blagojevića, optuženog za srebreničke zločine, odbilo prijedlog tužilaštva da ga, umjesto za 'saučesništvo', tereti za 'pomaganje i podržavanje' genocida

Demografski ekspert odbrane Vidoja Blagojevića tvrdi da je izveštaj veštaka tužilaštva o nestalima u Srebrenici "površan, neobjektivan i stručno neprihvatljiv."

U unakrsnom ispitivaju Svetlane Radovanović tužilac nastojao da pokaže da se ekspertizom odbrane osporava ne samo izveštaj veštaka optužbe već i broj nestalih i umrlih u Srebrenici u leto 1995. godine.

Uoči svedočenja holandskog oficira Tona Karemansa, komandanta holandskih plavih šlemova u Srebrenici 1995. godine, pretresno veće upozorilo optužbu i odbranu da se pridržavaju pravila ponašanja u sudnicama Tribunala.

Tokom ispitivanja pukovnika Toma Karemansa, odbrana Vidoja Blagojevića je sugerisala da ne bi došlo do ofanzive VRS i masakra u julu 1995... da je Holandski bataljon UN izvršio svoj zadatak i razoružao snage Armije BiH u srebreničkoj enklavi

Tako je branilac Dragana Jokića opisao masakr u Srebrenici, za koji se tereti bivši načelnik inženjerije Zvorničke brigade VRS. Odbrana tvrdi da će dokazati da načelnik inženjerije nije mogao da izdaje naredjenja inženjerijskoj četi koja je učestvovala u kopanju i prekopavanju masovnih grobnica u regionu Srebrenice.

Na početku dokaznog postupka odbrane Dragana Jokića, na klupi za svjedoke se pojavio bivši načelnik za obavještajne poslove Zvorničke brigade Duško Vukotić

Prva dva svjedoka odbrane Dragana Jokića, optuženog za pomaganje i podržavanje srebreničkih zločina, tvrde da je on, i po svojoj funkciji i po osobinama, bio "marginalna ličnost" u komandi Zvorničke brigade

Odbrana Draga Jokića, bivšeg načelnika inženjerije Zvorničke brigade VRS, nastoji dokazati da njen branjenik nije imao ni direktnog ni posrednog udjela u "istorijskoj činjenici" ubijanja zarobljenih Bošnjaka poslije pada Srebrenice

Svjedoku Ljubi Bojanoviću tužilaštvo u unakrsnom ispitivanju postavilo neprijatna pitanja o "bezveznoj bilješci" iz dnevnika dežurnog oficira Zvorničke brigade u julu 1995.

Pripadnik zvorničke Civilne zaštite Rajko Djokić je sa vozačem i kamionom 14. jula 1995. poslat na "ispomoć u čišćenju Srebrenice od posljedica ratnih dejstava", ali u Bratuncu vozač i kamion su preusmjereni u Kravicu, na "nepojmljiv zadatak": utovar i transport tijela nekoliko stotina ubijenih Bošnjaka.

Odbrana Dragana Jokića, optuženog za pomaganje i podržavanje srebreničkih zločina, nastoji dokazati da Jokić nije imao veliki zapovjedni autoritet kao ni bilo kakve predrasude prema Bošnjacima

Na sudjenju Draganu Jokiću, optuženom za srebreničke zločine, svjedok Tanacko Tanić, govoreći o masovnim pogubljenjima bošnjačkih zarobljenika u julu 1995. rekao da ni danas nije preporučljivo svjedočiti o tome

Na sudjenju Draganu Jokiću, optuženom za srebreničke zločine, svjedoci odbrane Mirko Rebić i Zoran Radosavljević izjavili da je optuženi bio poznat samo po tome što je "kao inžinjerac" gradio puteve u zvorničkom regionu.

Dragosav Lacković, vještak odbrane Dragana Jokića, optuženog za srebreničke zločine, izmedju ostalog objašnjavao razlike u pojmovima "komandovanja", "rukovodjenja" i "usmjeravanja"

Optuženi odustao da se pojavi kao svjedok na sopstvenom sudjenju iz "razloga bezbjednosti svog sina"

U završnoj reči na sudjenju Vidoju Blagojeviću i Draganu Jokiću, tužilaštvo tvrdi da je izvan razumne sumnje dokazalo odgovornost dvojice bivših oficira Vojske Republike Srpske za srebrenički masakr u leto 1995. godine

Tužilaštvo za Vidoja Blagojevića traži kaznu od 32, a za Dragana Jokića imedju 15 i 20 godina zatvora

Branilac Vidoja Blagojevića, optuženog za masakr u Srebrenici u leto 1995., traži oslobadjajuću presudu za svog klijenta. Karnavas u zavrsnoj reči uputio oštre optužbe na račun tužilaštva

Načelnik inženjerije Zvorničke brigade je u srebreničkoj operaciji VRS “pretežno bio angažovan kao običan vojnik”, tvrdi u završnoj reči odbrana Dragana Jokića.

Najavljena odluka u slučaju Vidoja Blagojevića i Dragana Jokića, bivših oficira VRS optuženih za učešće u srebreničkim zločinima u julu 1995. Za te zločine pred Tribunalom su do sada osudjeni Dražen Erdemović, Radislav Krstić, Momir Nikolić i Dragan Obrenović

Za zločine iz jula 1995., koji prema presudi spadaju u “najmračnije trenutke novije evropske istorije” i koji su izvršeni sa “nevidjenim stepenom surovosti i izopačenosti”, Vidoje Blagojević osudjen na 18 a Dragan Jokić na 9 godina zatvora. Po oceni Pretresnog veća optuženi “nisu imali glavne uloge” u srebreničkim zločinima, koje su planirali i izvršili “starešine Glavnog štaba VRS i MUP-a Republike Srpske.”

Tužitelji kao i obrane Vidoja Blagojevića i Dragana Jokića su uložili žalbe na presude od 9 i 18 godina, a trenutno je u toku dorađivanje i dopunjavanje žalbenih podnesaka

Nekadašnji komandant Bratunačke brigade VRS, osuđen na 15 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja srebreničkog genocida, prebačen na izdržavanje kazne u Norvešku

Tvrdeći da su mu tokom prvostepenog postupka u Tribunalu bila "ugrožena fundamentalna ljudska prava", bivši komandant Bratunačke brigade VRS, traži reviziju presude Žalbenog veća kojom je osuđen na 15 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici

O zahtevu Vidoja Blagojevića za reviziju drugostepene presude će odlučivati isto Žalbeno veće koje je ga je prošle godine osudilo na 15 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja progona i ubistava u Bratuncu u julu 1995. godine

Žalbeno veće odbacilo zahtev Vidoja Blagojevića za reviziju presude zbog “ugroženih osnovnih prava a posebno prava na odbranu”. U odluci se navodi da Blagojević “nije ukazao na nove činjenice” koje bi dovele do revizije

Zbog odbijanja da svedoči na suđenju oficirima vojske i policije bosanskih Srba optuženim za genocid i druge zločine u Srebrenici i Žepi, bivši načelnik inžinjerije Zvorničke brigade Dragan Jokić, koji izdržava zatvorsku kaznu od 9 godina zbog pomaganja i podržavanja zločina u Srebrenici, osuđen je na još 4 meseca zatvora

Iako je Dragan Jokić osuđen zbog zločina protiv čovečnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja a potom i za nepoštovanja suda, predsednik Tribunala ipak odlučio da bivši oficir VRS zadovoljava uslove da bude pušten na slobodu nakon izdržane dve trećine kazne od devet godina i četiri meseca zatvora

Bivši komandant Bratunačke brigade Vojske Republike Srpske prevremeno je oslobođen nakon što je odslužio dve trećine petnaestogodišnje zatvorske kazne zbog pomaganja i podržavanja srebreničkog genocida