Iza posljednje akcije NATO u Bosni stoji izvršna naredba američke vlade pod kodnim imenom "Poroci Balkana", izdata 26. juna 2001. godine sa ciljem da se "blokiraju sredstava onih osoba koje predstavljaju prijetnju medjunarodnim naporima za stabilizovanje Zapadnog Balkana", potvrdjuju američki izvori u vojnom savezu


Ured Ministarstva finansija SAD je još 26. juna 2001. godine, pod brojem 13219 zaveo izvršnu naredbu operacije "Balkanski poroci", koja za cilj ima "blokiranje sredstava osoba koje prijete medjunarodnim stabilizacijskim naporima na Zapadnom Balkanu". Posljednje akcije NATO u Bosni su, dobrim dijelom, realizovanje tada postavljenih zadataka: onemogućiti mrežu podrške bjeguncu Radovanu Karadžiću, udarajući u njen vitalni dio, a to su finansije.

Kako potvrdjuju američki izvori u sjedištu vojnog saveza u Bruxellesu, operacija "Balkanski poroci" ima konkretan cilj - uništenje mreže koja podržava bivšeg lidera bosanskih Srba, optuženog za ratne zločine. S tim u vezi, fokusirana su, kako je već poznato, dvojica ključnih ljudi Karadžićeve mreže: Momčilo "Momo" Mandić i Milovan "Cicko" Bjelica, kao i dvije kompanije: naftna kompanija "ManCo" i Privredna banka Sarajevo ad. Prema tvrdnji američkog ministarstva, pomoć pomenutih osoba i kompanija je omogućavala Radovanu Karadžiću da "zaobidje" odgovornost za zlocine i pojavljivanje pred Haškim sudom, što je, naglašave se, smetnja punoj implementaciji Daytoskog mirovnog sporazuma.

Uz podsjećanje na sadržaj optužnice protiv Karadžića, Ministarstvo finansija SAD naglašava da se iz sredstava kojima raspolaže Momčilo Mandić finansiralo sve što je potrebno za višegodišnje skrivanje prvog sa liste bjegunaca od medjunarodne pravde. Za namicanje para Radovanu Karadžiću nisu birana sredstva: Mandić je, prema američkom ministartsvu finansija, preko razradjene mreže kriminalnih firmi, uključenih u pronevjere, poslovne prevare, nepostojeće kredite i slične aktivnosti, pribavljao ozbiljna finansijska sredstva za pomoć i zaštitu nekadašnjeg lidera.

Mandić štiti Karadžića tako što, prema uvjerenju istražitelja američkog ministarstva finansija, kontrolira i utječe na sudstvo, policiju i obavještajnu službu Republike Srpske. I sam nekada na čelu Ministarstva pravde i zamjenik ministra unutarnjih poslova, Mandić je, uskom koordinacijom sa vlastitim ljudima unutar ministarstva, bio u stanju provoditi uspješnu zaštitu bjegunca Karadžića od pokušaja da se on uhapsi i privede Haškom sudu.

Slično se tvrdi i za Milovana Bjelicu, kojeg američki istražitelji označavaju kao "ključnu kariku" usmjeravanja novca privatnih firmi za potrebe čuvanja Karadžića. Riječ je, podsjeća se, o dugogodišnjem prijatelju i poslovnom partneru bjegunca, koji, sem kontrole nad obavještajcima i jedinicama za zaštitu bjegunca, upravlja mrežomlegalnih i ilegalnih poslova, sačinjenom sa istim ciljem- držati Karadžića što dalje od progonitelja.

Označavajući Mandićevu kompaniju "ManCo" i Privrednu banku Sarajevo kao dijelove finansijske podrške planu zaštite bjegunca, američko ministarstvo ih je, zajedno sa Mandićem i Bjelicom, stavilo na "crnu listu" kompanija i osoba koje, prema mišljenju administracije u Washingtonu, ometaju implementaciju Daytonskog mirovnog sporazuma, "predstavljaju prijetnju miru, stabilnosti i sigurnosti šireg regiona, te umanjuju napore Amerike, NATO i ostalih medjunarodnih organizacija u regionu".

Dijeljenje sadržaja