Na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata se povela rasprava o tome kako bi da li se pod izrazom "oružane snage" u jednom dokumentu Predsjedništva BiH mislilo na jedninu, to jest Armiju BiH ili na množinu, odnosno i na HVO. U rješavanju tog lingvističkog problema angažovao se i dr Jadranko Prlić, bivši premijer Herceg Bosne


Odbrana Milivoja Petkovića je u nastavku glavnog ispitivanja brigadira Hrvatske vojske Radmila Jaska ukazala na seriju dokumenata koji pokazuju da je HVO Hrvatske zajednice Herceg Bosna zajedno sa Armijom BiH bio sastavni dio Oružanih snaga BiH, da su obje vojske bile ravnopravne i da muslimanski vojnici HVO nisu bili diskriminsani.

Svjedok je naveo da su Muslimani počeli napuštati HVO nakon sukoba u Mostaru 9. maja 1993. godine. Odnos prema onima koji su ostali u redovima HVO je, prema njegovim riječima, ostao isti. "Čak se i cijenilo zato što su oni ostali da se zajedno sa HVO bore protiv Srba", dodao je svjedok. Odbrana je ukazala i na Petkovićevo pismo Seferu Haliloviću iz kojeg se može zaključiti da je zapovjednik Glavnog stožera prisustvo muslimanskih vojnika u HVO smatrao "faktorom stabilnosti".

Odbrana je potom predočila dokument Personalne uprave u kojem je prikazana nacionalna struktura postrojbi HVO. Petkovićeva braniteljica Vesna Alaburić je iz izdvojila podatak da je u Operativnoj zoni Jugoistočna Hercegovina bilo 16,2 posto Muslimana, od toga u Prvoj brigadi 35, u Drugoj 20, a u Trećoj brigadi 13,6 posto.

Sudija Sefan Treksel/Trechsel je, međutim, u istom dokumentu primijetio da je zastupljenost Muslimana na višim nivoima komandovanja samo oko 1,5 posto. On je napomenuo da je u Glavnom stožeru bilo 1,5 posto muslimana, u Odjelu obrane 3,6 odsto, a u komandama Srednja Bosna 1,2 posto, Jugoistočna Hercegovina 8,8 a Sjeverozapadna - nula posto. Na pitanje da li ti podaci ukazuju da je bilo diskriminacije prema Muslimanima svjedok je odgovorio da se u HVO "napredovalo prema iskazanim sposobnostima".

Odbrana je, dalje, ukazivala na dokumente o demobilizaciji muslimanskih vojnika iz HVO. Kao razlog za demobilizaciju u dokumentima se navodi "nedolazak u postrojbu od 9. maja 1993. godine".

Pored toga, odbrana je ukazala na odluku Predsjedništva BiH o proglašenju ratnog stanja u kojoj se kao agresori definišu Srbija, Crna Gora, Vojska Jugoslavije i teroristi SDS koji kontrolišu 70 posto teritorije BiH. Odbrana tvrdi da je najveći dio od preostalih 30 posto slobodne teritorije kontrolisao HVO a da je Armija BiH pod svojom kontrolom imala samo 9 posto teritorije.

Pošto se u odluci Predsjedništva pozivaju "oružane snage" da preduzmu mjere za organizovanje otpora neprijatelju, sudiju Antonetija je zanimalo da li se taj izraz "koristi kao jednina ili množina". Na pitanje koja bi bila jednina od "oružane snage" svjedok je dogovorio "oružana snaga". Optuženi Jadranko Prlić se uključio u ovu raspravu objašnjavajući da je izraz oružane snage u dokumentu napisan malim slovima te se "prema tome radi o množini", te pored Armije BiH uključuje i HVO.

Dijeljenje sadržaja