Na žalbenoj raspravi u predmetu generala Rasima Delića optužba je zatražila da se bivšem komandantu Generalštaba Armije BiH kazna poveća na sedam godina zatvora pošto trogodišnja kazna izrečena u prvostepenom postupku "ne odražava težinu zločina". Odbrana smatra da je taj zahtjev tužioca "neutemeljen" i traži oslobađajuću presudu


Na žalbenoj raspravi u predmetu Rasima Delića tužilaštvo je zatražilo da se bivšem komandantu Generalštaba Armije BiH kazna poveća na sedam godina zatvora. Delić je prvostepenom presudom osuđen na tri godine zatvora zbog propusta da spriječi ili kazni okrutno postupanje mudžahedina nad zarobljenim srpskim vojnicima u julu i avgustu 1995. godine.

Trogodišnja zatvorska kazna, smatra optužba, "ne odražava težinu počinjenih zločina" i ozbiljnosti Delićevog propusta da spriječi ili kazni pripadnike odreda "El Mudžahid" koji su počinili zločine. Tužilac je naglasio da su žrtve provele 35 dana u atmosferi "stalnog psihološkog terora" i bile izložene "ozbiljnom fizičkom zlostavljanju". Taj odred je i prije spomenutih zločina pokazivao sklonosti ka nasilju i kriminalu o čemu je, kako tvrdi tužilac, Delić bio obaviješten putem izvještaja koji su dolazili do njega. Umjesto da poduzme odgovarajuće mjere on je ignorisao obaveze koje proističu iz međunarodnog humanitarnog prava i "izabrao vojnu korist" stranih ratnika, a neke od njih je i odlikovao najvišim vojnim priznanjima.

Odbrana smatra da je zahtjev tužilaštva za "tako visokom kaznom neutemeljen", te da optužba nije dokazala da je Delić imao efektivnu kontrolu nad odredom El Mudžahid. Delićeva braniteljica Vasvija Vidović je kazala da tužiočeva tvrdnja da je Delić imao saznanja o ranijim kriminalnim aktivnostima mudžahedina "nije tačna". Informacije koje su dolazile do Delića nisu se odnosile na "krivična djela" već na manje prekršaje koji su proizilazili iz različitih gledanja na svakodnevni život stranih ratnika i lokalnog stanovništva. Vidović je istakla da je Prvostepeno vijeće zaključilo da su Delićeva saznanja o zločinima bila "posredna".

Odbrana je, također, ukazala da je prvostepena presuda donesena nadglasavanjem sudija: predsjedavajući Moloto je naime smatrao da nije dokazano da je Delić u vrijeme izvršenja zločina imao efektivnu kontrolu nad odredom El Mudžahid. Nasuprot tome, sudije Harhof/Harhoff i Latanci/Lattanzi smatraju dokazanim da je Delić bio nadređen odredu stranih ratnika koji je osnovan po njegovom naređenju.

Kada su u pitanju odlikovanja stranih ratnika, odbrana naglašava da je odluku o tome donijelo Predsjedništvo BiH, a ne sam Delić. U situaciji kada je međunarodna zajednica nakon potpisivanja Dejtonskih sporazuma u decembru 1995. godine zahtijevala da strani ratnici napuste zemlju moralo se, po riječima Vasvije Vidović, postupati "krajnje diplomatski". To međutim, po tužiocu, ne umanjuje Delićevu odgovornost koji je i sam bio član Predsjedništva RBiH.

U kratkom obraćanju Žalbenom vijeću Delić je rekao da je njegovo povjerenje u Međunarodni sud "koje je imao još od njegovog nastanka uprkos kazni koja mu je izrečena u prvostepenom postupku ostalo nepromijenjeno". S obzirom da je izdržao dvije trećine trogodišnje kazne Delić će se nakon današnje rasprave vratiti u BiH na privremenu slobodu do izricanja žalbene presude.

Dijeljenje sadržaja