O SREBRENICI IZA ZATVORENIH VRATA (2)

Šta su Misiji francuskog parlamenta rekla četiri generala kojima je Ministarstvo odbrane zabranilo javno svjedočenje

Komandant UNPROFOR od oktobra 1992. do jula 1993. i komandant Snaga za brze reakcije (1994 - 1996), francuski general Filip Morijon (Philippe Morillon), se zadržao prije svega na svojoj ulozi u proglašavanju Srebrenice "zonom pod zaštitom UN".

On je demantovao da je njegov ulazak u Srebrenicu bio individualni čin i da se čak kosio sa mandatom međunarodnih snaga. O toj inicijativi unaprijed su bile obaviještene Ujedinjene nacije i Kofi Anan (Annan) lično, koji je tada bio zadužen za operacije održavanja mira. Osnivanje "zona pod zaštitom" uopšte nije bila prvobitna ideja, izložio je general Morijon pred članovima Misije koji su ga preslušali 25. januara iza zatvorenih vrata.

Prema njegovom objašnjenju Srebrenica nije trebalo da bude "zaštićena", nego "demilitarizovana" zona: bošnjački borci u toj enklavi pod komandom Nasera Orića trebalo je da se povuku i pridruže snagama u Tuzli ili Žepi. Oni koji su željeli da ostanu morali su položiti oružje. Predviđeno je bilo i da se srpske snage povuku iz svih sela oko Srebrenice i da se u njih vrate njihovi stanovnici.

"Takav plan je napravljen, ali nije i realizovan, pošto ga nije prihvatio general Ratko Mladić. Zbog toga je Savjet bezbjednosti UN odlučio da formira famozne zone bezbjednosti u šest enklava: Bihaću, Sarajevu, Goraždu, Žepi, Srebrenici i Tuzli," rekao je general, čije su riječi "Vi ste od sada pod zaštitom UN", izgovorene u Srebrenici 1993. tada bile propraćene ovacijama.

Savjet bezbjednosti je, prema njegovim riječima, "stvorio zaštićene zone", ali nije donio nikakve odluke o sredstvima kojima će one biti branjene. Vladala je zabluda da je "samo prisustvo međunarodnih snaga dovoljno da te zone ostanu netaknute".

"Drama je začeta tog trenutka," rekao je Filip Morijon i obrazložio da međunarodne snage nisu mogle spriječiti ni bošnjačke snage da napadaju srpska sela izvan zaštićene zone, niti Mladićeve snage da napadnu Srebrenicu.

"Postavlja se pitanje da li su Francuska i general Žanvije mogli zaustaviti Mladićeve namjere da napadne enklave Srebrenicu, Žepu i Goražde? Najiskrenije mislim da nisu . Iluzija je vjerovati da se to moglo učiniti intervencijom iz vazduha. Sami zračni udari, bez operacije snaga na tlu, ne bi blokirali Mladićeve snage," rekao je general Žanvije i dodao da Srebrenicu nisu branile ni bošnjačke snage.

"Znatno prije njenog pada, Naser Orić ju je napustio," rekao je general Morijon i veoma kritično ocijenio taj čin i cjelokupno držanje komandanta bošnjačkih snaga u Srebrenici.

U svom svjedočenju iza zatvorenih vrata, koje je objavljeno u drugom tomu izvještaja Misije francuskog parlamenta, general Morijon, koji je završio vojničku karijeru, ali je nastavio političku kao poslanik Evropskog parlamenta, bio je veoma kritičan i prema tadašnjim vlastima u Sarajevu.

"U vrijeme moje intervencije u Srebrenici, evakuisali smo ranjenike i između 2.000 i 3.000 žena i djece. Veliki broj njih je zahtijevao evakuaciju u Tuzlu, ali tome su se usprotivile vlasti Alije Izetbegovića. Da smo evakuisali sve koji su to željeli, bilo bi manje srebreničkih žrtava," rekao je general Morijon i dodao kao zaključak svog izlaganja pred Misijom: "Ubijeđen sam da su stanovnici Srebrenice žrtve 'viših državnih interesa', ali ti interesi su bili u Sarajevu i Njujorku, a sigurno ne u Parizu."

Odgovarajući poslije svog izlaganja na pitanja članova Misije, general Morijon je još jednom dotakao tu temu. "Ne plašim se da kažem da je Sarajevo doprinijelo srebreničkoj drami. Tačnije, Predsjedništvo u Sarajevu i Alija Izetbegović. Naser Orić je napustio Srebrenicu po naređenju iz Sarajeva. Mladić je zato ušao u Srebrenicu bez ispaljenog metka. A ona se mogla braniti. Mogle su je odbraniti same bosanske snage. Uz velike gubitke, istina, ali ti gubici ni izdaleka ne bi dostigli brojku od 7000 do 8000 mrtvih, koliko ih je ostalo poslije Mladićevog etničkog čišćenja."

Dževad Sabljaković

Dijeljenje sadržaja