U nastavku unakrsnog ispitivanja tužilac ukazivao na ulogu generala Slobodana Praljka u "preuranjenoj" provedbi Vens-Ovenovog mirovnog plana u januaru 1993. godine kao i u "aktivnoj odbrani" Gornjeg Vakufa


Tužilac je generalu Slobodanu Praljku u nastavku unakrsnog ispitivanja sugerisao da je imao moć zapovijedanja snagama HVO u vrijeme sukoba sa Armijom BiH u Gornjem Vakufu sredinom januara 1993. godine iako tada nije imao službeni čin u toj vojsci, te da je znao za granatiranja i paljenje kuća, kao i etničko čišćenje muslimanskog stanovništva iz okolnih sela.

Praljak negira takve navode tužioca i tvrdi da je sredinom januara '93 otišao u Gornji Vakuf na molbu Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića koji su s međunarodnim posrednicima Vensom/Vance i Ovenom/Owen tih dana u Zagrebu razmatrali detalje mirovnog prijedloga koji je podrazumijevao kantonalno uređenje BiH. Dijelu tih razgovora je prisustvovao i Praljak koji tvrdi da je bosanski predsjednik pristao da se Armija BiH u kantonima koji su trebala pripasti Hrvatima pretpočini HVO.

S ubjeđenjem da je dogovor postignut Praljak je 15. januara ujutro otputovao u Mostar, a nakon toga u Prozor i Gornji Vakuf. Istog dana, tadašnji predsjednik HVO Jadranko Prlić, ministar odbrane Bruno Stojić i načelnik Glavnog stožera HVO Milivoj Petković su izdali zapovijedi kojima se od Armije BiH traži da se u tri hrvatska kantona pretpočini HVO ili povuče sa tog područja.

Dokumenti optužbe međutim ukazuju da je Izetbegović 15. januara popodne, nakon Praljkovog odlaska, na pregovorima u Zagrebu još uvijek insistirao na tome da Hrvati pogrešno tumače dijelove tog sporazuma i upozoravao da bi to moglo dovesti do eskalacije sukoba u Gornjem Vakufu, Mostaru, Travniku…Tužilac je, između ostalog, ukazao na dio zapisnika sa tog sastanka u kojem lord Dejvid Oven/David Owen kaže kako je rasprava bila "korisna ali nije dovela do konačnog rješenja".

Ukazujući da je Praljak nakon Mostara otputovao na područje Gornjeg Vakufa tužilac je sugerisao da su nakon "ultimatuma HVO da se jedinice Armije BiH u tom gradu povuku ili pretpočine" sukobi eskalirali. Praljak se ne slaže s tom tezom tužioca i tvrdi da je sukobe izazvala Armija BiH koja je mjesec dana ranije iskopala rovove oko grada i "opkolila" HVO. Po Praljku, radilo se o "aktivnoj odbrani" a ne o "preuranjenoj" provedbi Vens-Ovenovog mirovnog plana kako to tvrdi tužilac.

Iako dokumenti optužbe upućuju na to da je Praljak izdavao određene upute tadašnjim zapovjednicima HVO u Gornjem Vakufu i izdavao naredbe da se na to područje dopremi određena količina artiljerije Praljak negira da je imao komandnu ulogu. On se, kako tvrdi, cijelo vrijeme nalazio u Prozoru, dok je na linije HVO kod Gornjeg Vakufa otišao samo jednom.

Unakrsno ispitivanje tužioca se nastavlja sutra.

Dijeljenje sadržaja