Odbrana generala Mlivoja Petkovića u unakrsnom ispitivanju generala Slobodana Praljka nastojala dokazati da haški osuđenici Mladen Naletilić Tuta, Ivica Rajić i Tihomir Blaškić nisu bili u lancu komandovanja HVO, te da je za masovno odvođenje mostarskih civila na Heliodrom odgovorna Tutina Kažnjenička bojna koja je to provodila po naređenju Mate Bobana


Odbrana generala Mlivoja Petkovića je u unakrsnom ispitivanju generala Slobodana Praljka nastojala dokazati da Mladen Naletilić Tuta, Ivica Rajić i Tihomir Blaškić nisu bili u lancu komandovanja HVO. Sva trojica su osuđeni u postupcima pred Međunarodnim tribunalom u Hagu: Naletilić na 20, Rajić na 12 a Blaškić na 9 godina zatvora zbog zločina koje su počinili pripadnici HVO pod njihovom kontrolom tokom sukoba HVO i Armije BiH.

Praljak tvrdi da on nije mogao zapovijedati Naletiliću i još nekim zapovjednicima HVO niti ih je mogao smijeniti. Neki od njih su, prema njegovim riječima, pokazivali otvorenu neposlušnost nazivajući svoje nadređene idiotima, što je Petkovićeva odbrana potkrijepila i jednim dokumentom. Sankcionisanje takvog ponašanja, prema Praljkovim riječima, nije bilo moguće pošto su oni koji su pravili takve prekršaje zatvorske kazne doživljavali kao nagrade, dok su razrješenje sa dužnosti "svi jedva čekali".

Dio iskaza koji se odnosio na Naletilića i njegove vojnike koje je nazvao "sivom skupinom" u odnosu na ostale "hrabre i poštene momke", Praljak je dovršio na zatvorenoj sjednici. Nakon toga povela se rasprava o masovnom odvođenju muslimanskih civila u zatvor na Heliodromu po izbijanju sukoba u Mostaru 9. maja 1993. godine, koje odbrana stavlja na teret Naletiliću, odnosno Bobanu.

Na pitanje predsjedavajućeg sudije Antonetija/Antonetti šta je mogao biti cilj te operacije koju je "provodio Naletilić, a po naređenju Mate Bobana", Praljak je odgovorio da ne zna pošto je, kako tvrdi, u Mostar došao nekoliko dana kasnije. Uprkos tome siguran je da je Armija BiH prva napala, dok se on sam "nedužan našao u tom procjepu", pošto je "kada se vatra već rasplamsala morao odgovoriti".

Optuženi Jadranko Prlić koji od 12. februara ove godine bojkotuje suđenje uputio je pismo Pretresnom vijeću sa zahtjevom da se "njegovim advokatima odobri da uvedu nove dokaze". Sudije su citirale dio tog pisma, ali nije prezicirano o kakvim se novim dokazima radi.

Sudija Antoneti je izrazio žaljenje što Prlić bojkotoje suđenje naglašavajući da je to prvi slučaj u njegovoj tridesetogodišnjoj karijeri da neki optuženi ne prisustvuje suđenju. Konstatujući, ipak, da je Prlić na kraju pisma poželio sudijama "uspjeh u nastavku suđenja", sudija je naglasio da bi bilo bolje kada bi Prlić odlučio da se vrati u sudnicu.

Vijeće će, kako je najavljeno, uskoro odlučiti kako će tretirati to Prlićevo pismo.

Dijeljenje sadržaja