Hrvati su se, da su htjeli, mogli lako dogovoriti sa Srbima o podjeli BiH ali je, prema riječima bivšeg zapovjednika Glavnog stožera HVO, "iz najiskrenijih humanitarnih i ljudskih razloga" prevladala "želja da se BiH odbrani"


Slobodan Praljak, bivši zapovjednik Glavnog stožera HVO je u unakrsnom ispitivanju od strane odbrane Brune Stojića rekao da je Armija BiH devedeset posto naoružanja kojim je tokom rata raspolagala dobila iz Hrvatske, a preko HVO. "A, onda su tim oružjem pucali po nama", rekao je optuženi i dodao da tako nešto "nikad niko u istoriji nije uradio".

Na pitanje sudije Stefana Treksela/Trechsel da li je, po njegovom mišljenju, s obzirom na to što tvrdi, naoružavanje Armije BiH "bila dobra ideja" Praljak je odgovorio je to u svakom slučaju bila "manja katastrofa". U suprotnom bi, po njegovim riječima, pali Sarajevo, Tuzla, Goražde i drugi gradovi pod kontrolom Armije BiH "a onda bi dva miliona izbjeglica pohrlilo u Hrvatsku".

Praljak tvrdi Hrvatska nije imala drugog interesa za naoružavanje Armije BiH osim "najiskrenijih humanitarnih i ljudskih razloga". Hrvati su se, rekao je, mogli lako dogovoriti sa Srbima o podjeli BiH da su to htjeli. "Nama trideset, njima sedamdeset posto", precizirao je i dodao da je prevladala "želja da se BiH odbrani". On je još rekao da su Hrvati samo željeli autonomiju na 17 posto teritorije u kojoj bi bili apsolutna većina.

Prema Praljkovim riječima, Hrvatska se čak i zaduživala kako bi kupila oružje koje je potom, preko HVO, slala Armiji BiH. "Tako smo Privrednu banku doveli u bankrot", tvrdi on. S druge strane, negira da je Hrvatska finansirala odbranu Herceg Bosne i tvrdi da je to oružje plaćeno novcem hercegovačkih "gastarbajtera". Novac koji su oni uplatili i koji je bio na raspolaganju tadašnjem ministru odbrane Hrvatske Gojku Šušku, po njegovim riječima, premašuje vrijednost oružja koje je iz Hrvatske poslano u Herceg Bosnu.

Praljak je još jednom negirao postojanje udruženog zločinačkog poduhvata na čelu sa hrvatskim predsjednikom Tuđmanom čiji su članovi, po optužnici, bila i šestorica optuženih lidera bosanskih Hrvata. Da je ikakav plan prisvajanja dijela BiH postojao, prema njegovim riječima, bilo je dovoljno 1992. godine ne dopustiti formiranje jedinica Armije BiH na područjima gdje su živjeli Hrvati.

Izražavajući čuđenje što mu se takva pitanja još uvijek postavljaju Praljak je predložio da se pozove psiholog koji bi testirao nivo njegove inteligencije pošto, kako je rekao, "ni mačka" ne bi smislila plan da se protivnik naoružava a istovremeno razmišlja o odcjepljenju jednog dijela teritorije tog protivnika.

Dijeljenje sadržaja