Advokat Jadranka Prlića smatra da je general Slobodan Praljak bio "velikodušan" kada je u glavnom iskazu bivšeg bosanskog predsjednika Aliju Izetbegovića opisao kao "gospodina" ali i "bezočnog lažova" koji je "stalno mijenjao mišljenje". Prlićeva odbrana tvrdi da su Izetbegović i Armija BiH - a ne optuženi čelnici Herceg Bosne - bili članovi udruženog zločinačkog poduhvata


Napad Armije BiH na kasarnu HVO Sjeverni logor kod Mostara 30. juna 1993. godine bivši zapovjednik Glavnog stožera HVO Slobodan Praljak smatra "veleizdajom i agresijom" čiji je krajnji cilj bio protjerivanje bosanskih Hrvata iz BiH u Hrvatsku.

U unakrsnom ispitivanju od strane branioca Jadranka Prlića optuženi je tako potvrdio svoje ranije stavove o "muslimanskoj agresiji" na Herceg Bosnu i navodnim težnjama tadašnjeg bosanskog predsjednika da od teritorije BiH koju Srbi nisu uspjeli zauzeti stvori islamsku državu.

Praljak je, inače, tokom glavnog ispitivanja Izetbegovića opisao kao "gospodina" ali i "bezočnog lažova" koji je u pregovorima stalno mijenjao mišljenje. Praljak je ostavio otvorenu mogućnost da je Izetbegovićeva kolebljivost bila uzrokovana pritiscima ostalih bošnjačkih lidera.

Takav opis Alije Izetbegovića je, po mišljenju Prlićevog advokata Majkla Karnavasa/Michael Karnavas, "prilično velikodušan". Naslanjajući se na Praljkovu tezu o agresiji Armije BiH na Herceg Bosnu i planovima za formiranje islamske države, Karnavas je sugerisao da je Izetbegović bio u stalnom dosluhu sa Iranom, te da je doveo mudžahedine u BiH kako bi napadali Hrvate, a ne Srbe.

Nakon što je od strane sudije Treksela/Stefan Trechsel upozoren da ne svjedoči i ne sugeriše odgovore, Karnavas je rekao da on samo nastoji dokazati "da su Izetbegović i Armija BiH bili članovi udruženog zločinačkog poduhvata", a ne Tuđman i bivši lideri bosanskih Hrvata kao što to tvrdi tužilac.

Praljak mu, naravno, nije proturječio rekavši da on nikada nije dvojio o političkim stavovima bosanskog predsjednika, optužujuću ga da je odbijao pomoć HVO u deblokadi Sarajeva. On tvrdi da Izetbegović nikada nije ozbiljno razmišljao o deblokadi jer je vjerovao da će međunarodna zajednica vojno reagovati protiv srpske agresije. To mu je, kako tvrdi, Izetbegović sam rekao prilikom jednog susreta u Mostaru u jesen 1992. godine.

Prlićeva odbrana će unakrsno ispitivanje generala Praljka nastaviti sutra.

Dijeljenje sadržaja